Povodom Svjetskog tjedna cijepljenja, kao i Europskog tjedna cijepljenja (EIW) 2025., koji se tradicionalno obilježava u posljednjem tjednu travnja, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) istaknuo je postojanje „jaza“, odnosno praznina u univerzalnoj pokrivenosti cijepljenjem. Isto dovodi do pada cjepnih obuhvata te posljedičnog povećanja broja osjetljivih, neimunih osoba. Vidljiv je značajan porast oboljelih od nekih bolesti koje su u prošlom desetljeću bile uspješno eliminirane zahvaljujući visokim cjepnim obuhvatima, poput ospica i dječje paralize. Svjedočimo deseterostrukom porastu prijavljenih slučajeva ospica u zemljama EU/EEA, kao i detekciji virusa dječje paralize (polia) u otpadnim vodama nekih zapadnoeuropskih zemalja (podsjetimo se da je Europa stekla status regije slobodne od polia od 2002. godine). Migracije, kao i ratna zbivanja dovode do izmještanja velikog broja nepotpuno cijepljenih osoba, koje su također u riziku obolijevanja od ospica, ali i difterije i hripavca.
Kako bi se spriječilo izbijanje ospica i zaštitila populacije ranjive na bolest, najmanje 95 % stanovništva koje ispunjava uvjete za cijepljenje trebalo bi primiti dvije doze cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Većina zemalja EU/EEA nije dostigla taj cilj, osim četiri zemlje (Mađarska, Malta, Portugal i Slovačka), što ostavlja mnoge zajednice ranjive za ospice, uključujući djecu koja su premala za cijepljenje ili one koji se ne mogu cijepiti iz medicinskih razloga te se stoga oslanjaju na visoku pokrivenost cijepljenjem u ukupnoj populaciji.
ECDC procjenjuje da je oko 600 000 djece u dobi od 12 do 23 mjeseca propustilo primarno cijepljenje protiv dječje paralize između 2022. i 2023. godine. Taj podatak, uz pojavu detekcije poliovirusa u otpadnim vodama u Finskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, govori u prilog potrebi provođenja nadoknade propuštenog cijepljenja, kao i ciljane kampanje povećanja svjesnosti o potrebi kontinuiranog i redovitog cijepljenja sukladno nacionalnim smjernicama.
U Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, a posebice nakon pandemije COVID-19, također dolazi do pada cjepnih obuhvata. Gotovo niti za jedno cjepivo nisu dosegnuti cjepni obuhvati, što predstavlja opasnost nepostizanja kolektivnog imuniteta i posljedično izbijanje epidemije. Već duži niz godina, najniža procijepljenost protiv ospica, rubele i zaušnjaka bilježi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. S obzirom na pojavu ospica i grupiranja oboljelih u zemljama u okruženju (BiH, zemlje u EU), ali i na globalnoj razini (posebice u SAD-u), kao i činjenici da smo zemlja u koju dolaze mnogi stranci primarno zbog turističkih razloga, neki i zbog posla, važno je održavati visoke cjepne obuhvate, kako bi spriječili pojavu grupiranja oboljelih od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te posljedično i razvitak komplikacija.
Također je važno prepoznati različite barijere u postizanju cjepnog obuhvata (nedostatak liječnika, nezainteresiranost i neprepoznavanje opasnosti izbijanja, kao i samog tijeka bolesti, od strane roditelja u slučaju necijepljenja) te sve barijere pokušati što prije otkloniti. Potrebno je provoditi ciljane kampanje o potrebi očuvanja zdravlja djeteta te osiguranja sretnog i bezbrižnog djetinjstva svakog djeteta, ali i života starijih, povećanja svjesnosti o važnosti procjepljivanja među roditeljima, djelatnicima koji skrbe o vulnerabilnoj populaciji (djeca, kronični bolesnici, starije osobe), ali i općoj populaciji.
Epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, ali i ostalih zavoda, kontinuirano prate trendove procijepljenosti i raznim aktivnostima u timskom pristupu s pedijatrima, liječnicima školske medicine, liječnicima primarne zdravstvene zaštite rade na povećanju cijepnog obuhvata (pozivanje na cijepljenje, ukazivanje na nedosegnut cjepni obuhvat, stručna predavanja, predavanja i radionice za osobe koje rade s vulnerabilnim populacijama, medijski istupi).
Također uz potporu mikrobiologa i infektologa (u postavljanju dijagnoze), ali i drugih kliničara, prepoznaju signale pojave bolesti te provode protuepidemijsko postupanje i preporučuju dodatne mjere koje za cilj imaju ograničenje širenja bolesti.
Već duži niz godina u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ aktivno sudjeluje u obilježavanju Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja na Stručnom simpoziju "Skup o cijepljenju", na kojem prikazuje aktualnosti i nove smjernice za prevenciju bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
Pripremila: prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., specijalist epidemiolog, Voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti, Služba za epidemiologiju
