Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je dana 17. prosinca 1985. godine Međunarodnim danom volontera. Od tada se svake godine dana 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i prikazati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu. Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Volonteri grade fleksibilne zajednice te svojim aktivnostima naglašavaju značaj volontiranja za inkluzivnu budućnost. Volontiranje često pruža mogućnost ljudima, osobito onima koji su često isključeni, da aktivno utječu na svoj život preuzimajući konstruktivnu ulogu volontirajući u svojim zajednicama. Svaki doprinos je važan vodeća je tema 2025. godine te naglašava kako svaki čin volontiranja, mali ili veliki, doprinosi jačem i povezanijem svijetu.
Volontiranje je uzajamni proces davanja i primanja
Društvo volontiranjem stvara nove vrijednosti, veća su građanska odgovornost i aktivizam mladih, razvija se društvena solidarnost, povećava se socijalno uključivanje mladih u društvo, razvijaju se kreativnost i tolerancija, unaprjeđuje se kvaliteta življenja, društvo je humanije, preveniraju se poremećaji u ponašanju, bolja je konkurentnost mladih na tržištu rada, učinkovitije se odgovara na potrebe u društvu te se povećavaju socijalni kapital i društvena kohezija.
Što volonteri dobivaju volontiranjem?
- samopoštovanje, ali i razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima
- učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta
- mogućnost utjecanja na društvene promjene
- nova znanja i vještine
- nova poznanstva s različitim društvenim skupinama
- zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima
- osjećaj korisnosti i pripadnosti
- profesionalna iskustva
- korisno provođenje slobodnog vremena.
Pomaganje drugima donosi mnoge prednosti i za naše zdravlje
Čineći nesebična i velikodušna djela pomažete drugima, ali ona mogu uvelike koristiti i vašem cjelokupnom zdravlju. Kada volontirate istovremeno se unaprjeđuju mnoge fizičke, mentalne i emocionalne sposobnosti. Istraživanja stručnjaka u Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru su otkrila kako nas volontiranje može učiniti zdravijima:
- Pomaganje ili davanje darova može stimulirati centar za nagrađivanje u našem mozgu. Oslobađaju se neurotransmiteri dopamin, serotonin, endorfin i oksitocin, koji izazivaju osjećaje radosti, zadovoljstva i sreće. Ljudi koji volontiraju su sretniji i zadovoljniji životom.
- Ljudi koji volontiraju doživljavaju manje stresa, iako su to dodatne aktivnosti, ali rezultati studije ukazuju na uravnoteženije razine kortizola kod volontera. Za pravilno funkcioniranje našem tijelu je potrebna određena količina kortizola, no povišene razine mogu biti štetne uzrokujući povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
- Bolje pamćenje i izvršne funkcije kod osoba koje volontiraju. Svakodnevne mentalne vještine koje nam omogućuju bolje fokusiranje, određivanje prioriteta zadataka i praćenje uputa odnose se na izvršne funkcije. Volontiranje pruža kognitivnu stimulaciju, u trajanju od najmanje godinu dana povezuje se s boljom izvršnom funkcijom i pamćenjem. Često se stječu i nove vještine. Učenje novih vještina potiče mozak na izgradnju novih neuronskih puteva, bez obzira koliko imate godina. Ujedno volontiranjem se dobiva prilika primjene vaše stručnosti i znanja u određenom području ili podučavanja drugih. Potreba za cjeloživotnim učenjem utječe na naše cjelokupno zdravlje: fizičko, psihičko i socijalno
- Osobe koje volontiraju su društvenije. Društvena izolacija i usamljenost dovode do smanjenja moždanih sposobnosti, negativno utječu na mnoge organe i tjelesne sustave. Redovite društvene interakcije mogu pomoći u sprječavanju određenih bolesti, uključujući demenciju. Ljudi s čvršćim društvenim vezama imaju 50 % veću vjerojatnost da će živjeti dulje u usporedbi s onima koji su usamljeni i izolirani. Volontiranje je odličan način za stjecanje novih prijatelja i poznanstava.
- Osjećaj životne svrhe često se smanjuje s godinama. Jedan od načina za poticanje većeg osjećaja svrhe jest značaj utjecaja na nečiji život, to vrijedi i za osobu kojoj se pomaže i za pomagača. Važno je osjećati kako naš život i postupci imaju smisao.
Gdje se sve može volontirati?
Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama (kultura, zdravstvo, socijalna skrb, ekologija, izgradnja mira), rad s djecom: volontiranje i mladi, poslovni sektor i volontiranje, volonteri treće dobi, inkluzivno volontiranje, volontiranje i zaštita okoliša, školsko volontiranje, volontiranje u kulturi, volontiranje u socijalnoj skrbi, volontiranje i zaštita životinja. Volontiranjem stječete nove vještine i iskustva, boravite u kreativnom i dinamičnom okruženju te pomažete drugima.
Volontiranje je zaista uzajamni proces davanja i primanja koji nas itekako obogaćuje jer…
„Ne možemo živjeti samo za sebe. Tisuću niti povezuje nas s ljudima koji nas okružuju.“ Ono što čini razliku – djela su kojima kod drugih ostavljamo trag…otisak srca
Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi, unatoč svemu, ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati.
Društvena povezanost povećava osjećaj pripadnosti, što je osnovna ljudska potreba.
Yeates Conwell
Marija Škes, mag. educ. reh.
Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
Izvor fotografije: Roman Lacheev / Alamy / Profimedia
