Nakon blagdana, vrijeme je da provjerite svoj krvni tlak. Čak i ako nemate tegobe ili saznanja o visini svog krvnog tlaka, izmjerite ga - jer trećina osoba koje imaju povišeni tlak toga nije svjesna. Povišeni krvni tlak može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može uzrokovati srčani udar, moždani udar i zadebljanje stijenke krvnih žila (aterosklerozu). Hipertenzija zahvaća barem petinu ukupne populacije.

Osobe s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.

U osoba mlađih od 55 godina, hipertenzija je češća kod muškaraca. U dobi između 55 i 64 godine, visok krvni tlak pogađa oba spola jednakom učestalošću. Nakon 65 godine češći je u žena. Ukoliko netko u vašoj obitelji ima visok krvni tlak, veća je vjerojatnost da ga imate i vi. Prekomjerna težina i pretilost te starija životna dob povećavaju rizik pojave povišenog krvnog tlaka.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. Vrijednosti krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana, kao i kroz dulji vremenski period (ne mora svaki dan biti iste vrijednosti). Vrijednost krvnog tlaka ovisi o tjelesnoj aktivnosti, stupnju stresa, emocionalnom stanju, dobu dana (ujutro je obično viši nego navečer).

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Hipertenzija može biti primarna, odnosno sekundarna. Kada je uzrok nepoznat, hipertenziju nazivamo primarnom, a kada je uzrok posljedica nekog drugog stanja-nazivamo je sekundarnom (npr. bolesti bubrega ili nadbubrežene žlijezde). 

Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu.

• Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni tlak ne smije biti previsoka niti preniska.

• Ruka na kojoj mjerite krvni tlak mora biti položena na tvrdu podlogu i u razini srca.

• Pripazite da je „manšeta“ za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena.

• Prije mjerenja nemojte pušiti ni piti crnu kavu.

• Ukoliko uzimate terapiju, krvni tlak mjerite prije i nakon uzimanja terapije.

• Mjerite tlak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite tlak dva puta s razmakom od 3 do 5 minuta između mjerenja.

• Zapisujte vrijednosti krvnog tlaka kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajuće razdoblje.

• Stanje krvnog tlaka određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje (mjesec dana), ukoliko ne postoji potreba za odlaskom liječniku prije, radi izmjerenih visokih vrijednosti (2. ili 3. stupanj hipertenzije, vidi tablicu).

• Najsigurnije i najtočnije mjerenje ipak je ono koje obavlja vaš liječnik obiteljske medicine. 

• Stanje krvnog tlaka određuje se prema prosječnoj vrijednosti tlaka u dva ili više posjeta liječniku.

* Optimalni krvni tlak odnosi se na populaciju iznad 18 godina.
** Preuzeto iz „Priručnik za samopomoć, klinika Mayo“, ISBN 953-176-244-9

• Uvedite uravnoteženu prehranu: Uvedite u prehranu više voća i povrća, nemasnih namirnica, češće konzumirajte plavu ribu, lanene sjemenke ili laneno ulje. Češće konzumirajte i maslinovo ulje te orašaste plodove. Smanjite unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda koji su izvor skrivenih masnoća. Smanjite unos slatkiša koji, osim što sadrže visok udio šećera, također često sadrže veliki udio masnoća.

• Smršavite: Ako je vaš indeks tjelesne težine viši od 25, morate smršaviti. Gubitkom 4-5 kg možete sniziti krvni tlak za nekoliko mm Hg. Mršavljenje treba provoditi postupno, nikako drastičnim dijetama.

• Budite aktivni: Bavite se tjelesnom aktivnošću 4-7 puta tjedno u trajanju od 30-60 minuta.Tjelesna aktivnost neka bude umjerenog intenziteta (ona pri kojoj možete razgovarati i pri kojoj se blago ubrzaju puls i disanje). Preporučuju se aktivnosti poput plivanja, brze šetnje ili laganog trčanja, vožnja biciklom, rad u vrtu). Istraživanja pokazuju da jači intenzitet ne poboljšava preventivni učinak. Intenzivne izometrične vježbe treba izbjegavati jer mogu povisiti krvni tlak. Treba pripaziti i na hladnoću jer niske temperatute i hladnoća uzrokuju sužavanje krnih žila (pri izrazito niskim temperaturama treba izbjegavati prevelike napore).

• Smanjite stres u svakodnevici: Pokušajte detektirati koji su najveći izvori stresa i uznemirenosti u vašem svakodnevnom životu i pokušajte ga izbjeći koliko je to moguće. Uvedite neki od načina relaksacije u svoj dnevni ili tjedni raspored: šetnja prirodom, meditacija, vježbe pravilnog disanja ili bilo koja druga aktivnost za koju znate da vas opušta i smiruje.

• Prestanite pušiti: Duhanski dim ubrzava proces ateroskleroze (zadebljanje stijenki krvnih žila). Pušenje u kombinaciji s visokim krvnim tlakom povećava mogućnost oštećenja krvnih žila. Osim toga, kombinacija pušenja i visokog krvnog tlaka povećava mogućnost incidentnog i naglog suženja krvnih žila. Uz oštećenje stijenki krvnih žila to predstavlja veliki rizik pojave srčanog i moždanog udara. 

• Ograničite unos alkohola: Alkohol potpuno izbacite ili ograničite konzumaciju na dva pića dnevno (muškarci), odnosno jedno piće dnevno (žene). Nemojte konzumirati više od 0,5 dl žestokog pića, 2 dl vina ili 4 dl piva dnevno. Dnevna konzumacija alkohola veća od navedenog može povisiti krvni tlak.

• Ograničite unos soli: Sol uzrokuje zadržavanje tekućine u tijelu i može povećati rizik pojave povišenog krvnog tlaka. Izbjegavajate sušeno meso, suhomesnate proizvode, hranu iz konzerve i grickalice jer sadrže veće količine soli. Kruh, žitarice i trajni sirevi također mogu sadržavati veće količine „skrivene“ soli.

Ukoliko imate povišeni krvni tlak, vaš liječnik odredit će koji lijek, odnosno kombinacija lijekova, je najbolja za vas. Često je potrebno „isprobati“ više lijekova kako bi se pronašao najučinkovitiji lijek ili kombinacija lijekova.

I uz primjenu lijekova potrebno je održavati životne navike koje pridonose zdravlju, odnosno pozitivno utječu na snižavanje krvnog tlaka.

Liječenje je najčešće doživotno jer je visok krvni tlak kronično stanje.

Izrazito je važno uzimati terapiju redovno, čak i kada se osjećate dobro i mislite da vam terapija nije potrebna. Održavanjem vrijednosti krvnog tlaka unutar normalnih granica, sprječavamo posljedice i komplikacije do kojih može doći ukoliko je krvi tlak povišen.

Ako imate bilo kakvih poteškoća radi uzimanja terapije, posavjetujte se sa svojim liječnikom. Nemojte sami prekidati terapiju.

Brinite za sebe i za svoje zdravlje. Veliku mogućnost u ostvarenju kvalitetnog i ispunjenog života imamo u svojim rukama.

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Centra za promicanje zdravlja