Svake godine 21. rujna obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, a cijeli rujan posvećen je podizanju svijesti o demenciji. Ovogodišnja kampanja Alzheimer's Disease International nosi poruku „Što prije znate, više možete učiniti”. Rana dijagnoza demencije važna je jer omogućuje pravodobno liječenje, planiranje skrbi i uključivanje podrške, kako za oboljelu osobu, tako i za njezinu obitelj.
U svijetu danas živi više od 55 milijuna ljudi s nekim oblikom demencije, a procjenjuje se da u Hrvatskoj od demencije boluje više od 100.000 osoba. Najčešći oblik je Alzheimerova bolest. Unatoč tome, velik broj oboljelih još uvijek nema postavljenu dijagnozu. Ranije prepoznavanje simptoma i pravodobna dijagnoza ne mogu zaustaviti bolest, ali mogu omogućiti raniji pristup liječenju, informacijama i podršci te dati obiteljima vrijeme za planiranje buduće skrbi.
Tko prvi primijeti promjene?
Rane znakove Alzheimerove bolesti najčešće ne primjećuje sama osoba, nego članovi obitelji, prijatelji i druge bliske osobe. Upravo zato važno je znati na koje promjene treba obratiti pozornost, osobito kod osoba starijih od 65 godina.
Povremena zaboravljivost dio je svakodnevice i sama po sebi nije razlog za zabrinutost. Važno je primijetiti kada se poteškoće s pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama javljaju sve češće, ometaju svakodnevni život i postupno se pogoršavaju.
Važno je naglasiti da promjene u pamćenju predstavljaju samo jedan dio simptoma. Pozornost treba obratiti na:
- poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, poput kuhanja, plaćanja računa ili korištenja poznatih uređaja
- sve češće teškoće u pronalaženju riječi ili praćenju razgovora
- dezorijentiranost u vremenu i prostoru
- promjene u prosudbi i donošenju odluka
- povlačenje iz društvenih aktivnosti, promjene raspoloženja, sumnjičavost ili gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo.
Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači da osoba ima demenciju. Ono što je važno jest obrazac promjena: kada se više simptoma javlja zajedno, traje dulje vrijeme i postupno se pogoršava.
Što možemo učiniti za zdravlje mozga?
Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest, ipak istraživanja pokazuju da na dio čimbenika rizika za razvoj demencije možemo utjecati tijekom cijelog života.
Briga o zdravlju mozga počinje mnogo prije starije životne dobi. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola, prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola te pravodobno liječenje oštećenja sluha i vida mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija.
Posebno važnu ulogu imaju socijalni odnosi. Sve više istraživanja potvrđuje da društvena izolacija predstavlja čimbenik rizika za razvoj demencije. Održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, sudjelovanje u aktivnostima zajednice, volontiranje i njegovanje bliskih odnosa važni su ne samo za mentalno zdravlje, nego i za zdravlje mozga.
Kome se obratiti?
Prvi korak uvijek je razgovor s liječnikom obiteljske medicine. Liječnik može napraviti početnu procjenu, isključiti druge moguće uzroke tegoba te po potrebi uputiti osobu neurologu, psihijatru ili drugim stručnjacima na dodatnu obradu.
Ne treba čekati da se osoba sama požali na pamćenje. Ako obitelj ili bliske osobe primijete promjene koje ih zabrinjavaju, to je dovoljan razlog za razgovor s liječnikom.
U sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar" djeluje Centar za zaštitu mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi, koji se bavi ranim prepoznavanjem demencije i drugih psihičkih poremećaja u starijoj dobi. Centar je dostupan na lokaciji Ožegovićeva 9 (01/6414-030) , a za sva pitanja možete se obratiti i putem e-pošte: mentalno-zdravlje@stampar.hr.
Briga o osobi s demencijom često je dugotrajan i zahtjevan proces, zbog čega je važno da članovi obitelji i drugi neformalni njegovatelji vode računa i o vlastitom zdravlju. Traženje pomoći, podrške i predaha nije znak slabosti, nego važan dio kvalitetne skrbi, kako za oboljelu osobu tako i za one koji o njoj brinu.
Za obitelji koje skrbe o osobi s demencijom dostupni su i priručnici s praktičnim savjetima o komunikaciji i svakodnevnoj skrbi:
Demencija se ne može uvijek spriječiti niti izliječiti, no rano prepoznavanje promjena, pravodobna dijagnoza i dostupna stručna podrška mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih osoba i njihovih obitelji. Upravo zato vrijedi obratiti pozornost na prve znakove i potražiti pomoć na vrijeme. Što prije znate, više možete učiniti.
Pripremila: Ana Kraljević, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju
Fotografija: DZIANIS VASILYEU / Panthermedia / Profimedia
