Novost 24.06.2022
Prva ljetna subota, 25. lipnja 2022. - Međunarodni dan ambrozije
Image
Ambrozija

Što znamo o ambroziji i kako se uspješno boriti protiv nje?

Prva ljetna subota je proglašena Međunarodnim danom ambrozije (eng. International Ragweed Day, IRD) u cilju podizanja svijesti i razumijevanja javnosti o problemu širenja ambrozije i njezinom utjecaju na zdravlje i okoliš. Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pokretanje inicijativa za suzbijanje širenja. U cijelom svijetu tijela javne vlasti organiziraju javna događanja kako bi podigli svijest javnosti o širenju ambrozije i njezinom utjecaju. To je također dan kad možemo obnoviti znanje i naučiti još ponešto o ambroziji. 

Stoga je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ izradio edukativnu animaciju o ambroziji koja je dostupna na sljedećem linku: https://youtu.be/qc3L3FYMUdU

Što znamo o ambroziji?

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu. Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.

Hrvatska se sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje širi. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veću zdravstvenu važnost ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska). 

Općenito o ambroziji:

  • biljka 45. paralele

  • pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš

  • nastanjuje područja Europe, Azije i Australije

  • epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija

  • invazivna korovna biljka

  • korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama

  • otporna na određene herbicide

  • široko rasprostranjena i vrlo otporna

  • lijepog imena, ali izuzetno škodljiva utecaj na zdravlje ljudi

Činjenice o ambroziji:

  • proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000/biljci)

  • sjemenke padaju na tlo do 2 m oko biljke

  • sjemenke su najbrojnije do 5 cm dubine tla

  • dormantno sjeme (preživljavanje u tlu i do 30 godina)

  • sjeme se prenosi transportnim tlom, rijekama, plovnim i ostalim putevima

  • životinje isto mogu doprinijeti širenju biljke

  • velika produkcija peluda (proizvodi čak 1 milijun zrnaca dnevno)

  • pelud visokog alergenoga potencijala

  • ukupno čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci

  • Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu “potentnosti”

  • biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice)

  • radi proteina Amb a 6 kod 20-35% ljudi razvija se križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) s: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, dinjom, lubenicom, bananom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa, sjemenkama suncokreta   

  • pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti (npr. na područje sjeverne Europe)

  • zarasla površina od 1 hektra oslobađa 66 kg peluda u sezoni

  • brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km/godini!

  • za širenje biljke je važna temperatura i oborina

  • dugotrajna kišna razdoblja mogu utjecati na pomak uobičajenog rasta ove korovne vrste

  • suša sprečava širenje biljke na Mediteranu

Važno o ambroziji:

  • utječe na zagađenje zraka

  • oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog peludi ambrozije

  • procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje

  • zbog klimatskih promjena dulja polinacijska sezona i viša koncentracija peluda u zraku

  • razvoj metoda identifikacije “proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja

  • negativan utjecaj na turizam - sve više je nalazimo u priobalnom dijelu Hrvatske

  • globalna trgovina ima značajnu ulogu u širenju biljke prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje

  • velika uloga čovjeka u širenju biljke!

Kako se uspješno boriti protiv nje?

Kontroliranje i suzbijanje širenja ambrozije postao je međusektorski prioritet te je Hrvatska donijela sljedeće zakonske akte koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke.

Ministarstvo poljoprivrede

  • Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 52/21)

  • Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19)

  • Direktiva 2002/32/EZ (4) o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL. L. 140, 30.05.2002.)

  • Pravilnik o sigurnosti hrane za životinje (NN 102/16)

Ministarstvo zdravstva

  • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 147/20)

  • Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 19/2020)

  • Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje (NN 79/2019)

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, mjera ZD-07. Jačanje sustava praćenja alergenih vrsta;

  • ZD-07-02. Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava;

  • ZD-07-03. Multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a;

  • ZD-07-04. Planiranje akcija osvještavanja javnosti i jačanja kapaciteta struke u zdravstvenom i ostalim sektorima (komunalno upravljanje, prostorno planiranje i dr.) na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena (NN 46/2020)

Grad Zagreb

  • Odluka o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Zagreba (Sl. glasnik Grada Zagreba NN 07/03)

  • Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Sl. glasnik Grada Zagreba NN 9/19)

  • Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/14, 16/14, 22/14, 14/19)

  • Plan zdravstvene zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/14) 

Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice. 

Jednom riječju, potrebno ju je ukloniti na svim površinama gdje se pojavi! Apeliramo na sve građane i pravne subjekte na aktivno sudjelovanje u suzbijanju ambrozije kako bi osigurali kvalitetniji i zdraviji život alergičnim osobama te spriječili ili ublažili njezin štetni utjecaj na bioraznolikost i  gospodarstvo!

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati zastupljenost alergenoga peluda u zraku Grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije. Program sufinancira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Pripremile:
dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znan. suradnik i Ana Večenaj, dipl. ing.