Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu (Dan sive vrpce) obilježava se od 2000. godine s ciljem podizanja svijesti i informiranja javnosti o ovoj teškoj bolesti. Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2023. godini tumor na mozgu dijagnosticiran kod 238 muškaraca i 176 žena, od čega 81 % kod osoba starijih od 50 godina. Umrlih od zloćudnih tumora na mozgu u 2024. godini u Hrvatskoj je 413 osoba, od kojih je 221 muškarac, a 192 žene.
Tumor na mozgu je abnormalni rast stanica unutar ili oko mozga. Može biti benigan (dobroćudan) ili maligan (zloćudan). Benigni tumori ne šire se na druge dijelove tijela i obično su sporijeg rasta, ali i oni mogu uzrokovati ozbiljne probleme zbog pritiska na mozak. Problem može predstavljati i njihova lokalizacija i time otežano kirurško uklanjanje. Maligni tumori su agresivniji, rastu brže i mogu se širiti. Tumori mozga se dijele na primarne i sekundarne (metastatske). Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća). Najčešći benigni tumor je meningeom, a najčešći i najagresivniji maligni tumor je glioblastom. Sekundarni tumori mozga (metastaze) su deset puta češći od primarnih.
Simptomi tumora na mozgu variraju ovisno o veličini, lokalizaciji i vrsti tumora. Mogu se pojaviti sljedeći simptomi:
• glavobolja
• epileptički napadaji
• vrtoglavica ili gubitak svijesti
• problemi s vidom
• promjene u osobnosti ili ponašanju
• problemi s ravnotežom i koordinacijom.
Lokalizacija tumora može dovesti do specifičnih simptoma, ovisno o tome u kojem se dijelu mozga tumor nalazi, te se mogu pojaviti npr. slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja. Budući da ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, neophodno je javiti se liječniku kako bi se razjasnio uzrok njihove pojave.
Postupak dijagnosticiranja uključuje detaljni neurološki pregled uz slikovne pretrage poput magnetske rezonance (MR), kompjuterizirane tomografije (CT) i angiografije. Također, ako je tumor dostupan biopsijom se uzima uzorak za patohistološku analizu.
Liječenje ovisi o vrsti i lokalizaciji tumora te obuhvaća kirurški zahvat, zračenje ili kombinaciju navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili se previše proširio, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima. Također postoji mogućnost imunoterapije gdje se vlastiti imunološki sustav tijela potiče da prepozna i uništi stanice tumora.
Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu također je prilika za naglašavanje važnosti ulaganja u znanstvena istraživanja koja su ključna za razvoj novih terapija i poboljšanje dijagnostičkih metoda. Očekuje se daljnji razvoj personalizirane medicine i naprednih kirurških tehnika uz bolje razumijevanje molekularnih mehanizama tumora. Ujedno je i prilika da se sjetimo onih koji se bore s ovom bolešću te im pružimo podršku.
Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: SCIENCE PHOTO LIBRARY / Sciencephoto / Profimedia
