Međunarodni dan pismenosti obilježava se u ponedjeljak, 8. rujna, a ove godine ujedno je to i na prvi dan nastavne godine. Obilježavanje je započelo na inicijativu UNESCO-a s ciljem osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti, koji još uvijek pogađa veliki dio stanovništva, te promicanju važnosti učenja i pismenosti. Pismenost je temeljno ljudsko pravo, značajno je za stjecanja ključnih kompetencija - novih znanja, vještine, vrijednosti, stavove i ponašanja, koji su preduvjet cjeloživotnom obrazovanju.
Unatoč napretku, u 2024. godini, prema podacima UNESCO-a, najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta još uvijek nije imalo osnovne vještine pismenosti. Istodobno, četvero od desetero djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 milijuna djece i adolescenata nije pohađalo školu u 2023. godini. Prema posljednjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2021. godine je manje od 1 % nepismenih osoba starijih od 10 godina, ali ti se podaci odnose na pismenost koja podrazumijeva da osoba može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak jednostavan sastavak o svom svakidašnjem životu. U suvremenom društvu danas je potrebno znati mnogo više, što se odražava na širenje pojmova pismenosti na druga područja. Podaci o informatičkoj pismenosti ukazuju kako je u nekim dimenzijama ove pismenosti preko 40 % nepismenih građana Republike Hrvatske. Sve brže promjene u društvu i gospodarstvu, kao i pojava novih tehnologija, ukazuju kako osnovne vještine smo čitanja i pisanja nisu dovoljne za daljnji napredak u životu pojedinca. Različite vrste pismenosti su preduvjet uspješnosti na radnom mjestu, ali i sudjelovanja u životu zajednice, povezuje se i s dobnim razlikama (predškolska i rana pismenost, pismenost mladih i odraslih).
Stoga je i tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti posvećena „Promicanju pismenosti u digitalno doba“ uz usmjeravanje provedbe aktivnosti obilježavanja ovog dana na važnost usvajanja vještina digitalne pismenosti za osobno osnaživanje i socijalnu uključenost, ističući ujedno prednosti i razine digitalnog napretka u svijetu koji mora osposobiti pojedinca za snalaženje u okruženju koje je sve digitaliziranije. Prethodne generacije su u digitalni svijet ulazile postupno, međutim danas djeca odrastaju u okruženju u kojem su pametni telefoni, streaming platforme, virtualni asistenti i algoritamske preporuke dio svakodnevice. Njihova svakodnevna komunikacija sve se češće temelji na memovima, emotikonima, kratkim video sadržajima i viralnim referencama. Ovakvo okruženje značajno utječe i na način na koji se izražavaju i komuniciraju jer ih digitalni uređaji, aplikacije za učenje, umjetna inteligencija i platforme (YouTube, TikTok i dr.) uvode u svijet digitalnog sadržaja često i prije nego što razviju osnovne komunikacijske vještine.
Ključni teme UNESCO-a za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti:
Snalaženje u digitalnom svijetu - Tema naglašava potrebu da se pojedinci osposobe vještinama za napredovanje u digitaliziranom svijetu, gdje su komunikacija, učenje i rad sve više digitalni.
Premošćivanje digitalnog jaza - Iako digitalni alati mogu proširiti mogućnosti učenja, oni također riskiraju stvaranje dvostruke marginalizacije za one kojima nedostaju tradicionalne vještine pismenosti.
Osnaživanje i uključivanje - Pismenost, i tradicionalna i digitalna, ključna je za osobno osnaživanje i društvenu uključenost.
Prilagođavanje metoda učenja - Ovaj dan je prilika za preispitivanje i ponovno osmišljavanje učinkovitih metoda poučavanja i učenja u digitalnom dobu.
Promicanje digitalne pismenosti podrazumijeva i podržavanje inicijative koje marginaliziranim skupinama pružaju pristup digitalnim obrazovnim alatima i resursima (Svjetska zaklada za pismenost).
Pismenost danas podrazumijeva mnogo više od pisanja i čitanja – uključuje i digitalne kompetencije, kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu. Obilježavajući Međunarodni dan pismenosti ciljanim aktivnostima povezuju se tradicionalne vrijednosti i izazovi digitalnog doba te se stvara poveznica između generacija i tehnologija.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
Fotografija: Wavebreak Media LTD / Wavebreak / Profimedia
