Novost 09.12.2021
Kada zabava prelazi u ovisnost – kockanje i klađenje
Oznake: 
Image
kockanje

Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje. Socijalno kockanje je kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter, ne donosi psihičke ili društvene posljedice, postoji kontrola nad vremenom, novcem i porivom za kockanjem. Drugim riječima, socijalno prihvatljivo kockanje odnosi se na ulaganje novca koji se, ako se i izgubi, smatra cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca, a koje ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice po osobu, obitelj ili društvo. Patološko kockanje prihvaćeno je kao psihički poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (DSM-III) još 1980. godine te se klasificira kao poremećaj kontrole nagona. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osijeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost i uzbuđenje pri kockanju, ali i količina uloženog novca. Prema istraživanju Pasternaka (1999.), patološko kockanje uobičajeno počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Adolescenti su rizični zbog same prirode razvoja i odrastanja, praćene znatiželjom i otkrivanjem svojih granica.

Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj značajno povećala dostupnost igara na sreću, što je u konačnici dovelo i do sve većeg broja korisnika igara na sreću. Napredak tehnologije omogućio je praćenje novih igara i sportskih događanja te ulaganje novca kroz jedan klik. Promidžba igara dostupna je na svim medijima pa tako vrlo često možemo čuti reklame koje u prvi red stavljaju luksuzan život, prestiž, zabavu te „financijsku slobodu“.

Koliko je „sreće“ u igrama na sreću?

Provedena istraživanja pokazala su kako je u Hrvatskoj 50.000-100.000 ljudi pogođeno ovisnošću o kockanju, što je svakako zabrinjavajući podatak. Problem je još veći ako uzmemo u obzir da ova ovisnost, kao i svaka druga, ne pogađa samo kockara, nego i njegove najbliže: roditelje, supružnike, djecu i prijatelje. Iako će se nekome postotak ukupne populacije koji možemo nazvati patološkim kockarima, koji iznosi 1 do 3%, učiniti malen i nevažan, za usporedbu možemo reći da taj broj od 40.000 – 120.000 ljudi višestruko premašuje ukupan broj ovisnika o ilegalnim drogama.

On-line kockanje

Iako je kockanje tijekom pandemije djelomično ograničeno (zatvaranje casina u „lock downu“ i manje sportskih događanja na koja se može kladiti), on-line kockanje ostaje dostupno u čitavom periodu, a prema istraživanjima bilježi se sve veći broj korisnika on-line igara na sreću. Financijska kriza neizravno djeluje na sklonost kockanju, što su potvrdila istraživanja provedena na području Islanda i Grčke, koja su pokazala značajan porast korisnika igara na sreću tijekom financijske krize. Istraživanja su pokazala veću sklonost kockanju i veće financijsko zaduživanje kod osoba koje se služe „on-line casinom“, u odnosu na osobe koje se klade na sportska događanja.

U nedostatku sportskih događaja za klađenje bilježi se porast u igranju on-line pokera, ruleta i slot igara. Uzevši u obzir da on-line kockanjem izostaje stvarni osjećaj trošenja novca, veća je vjerojatnost gubljenja kontrole u trenutku kockanja, u smislu češćeg kockanja sa značajno većim ulogom, bez percepcije da se radi o stvarnom novcu. Svojstva internetskog kockanja mogu predstavljati posebnu opasnost po mentalno zdravlje, posebice u pandemiji kada su mnogi ljudi zatvoreni u svojim domovima, a bili su prisiljeni prilagoditi se brzim promjenama radnih uvjeta, visoku razinu psihosocijalnog stresa, anksioznost i depresiju.

Tipični razlozi za on-line kockanje uključuju lakoću i dostupnost, ali i dosadu te potiskivanje negativnih emocija.

Stres uzrokovan pandemijom i financijska kriza mogu biti dodatni okidači za kockanje. Tijekom pandemije velik broj ljudi ostao je bez posla, a kockanje se na prvu može činiti kao idealno rješenje u obliku lake zarade, uz malo sreće kroz nekoliko klikova. Kao dva važna prediktora kockanja navode se aleksitimija (op. nedostatak prepoznavanja i odsustvo senzibilnosti za vlastite i tuđe emocije) i impulzivnost. S vremenom, oblik kockanja prestaje biti važan, dovoljna je činjenica da je novac uložen te da postoji neizvjesnost i uzbuđenje oko ishoda, što je zapravo i smisao kockanja.  

Istraživanje je potvrdilo  kako su simptomi anksioznosti i depresivnosti bili prisutni kod gotovo 50% ispitanika, koji su se posljednja tri tjedna suzdržavali od kockanja, što jasno ukazuje na zaključak da je riječ o ovisnosti.

Naravno da sve osobe koje igraju igre na sreću nisu patološki kockari. Gdje je onda granica između socijalno prihvatljivog kockanja i kockanja kao poremećaja kontrole nagona?

 

O poremećaju govorimo kada…

  • osoba većinu vremena provodi zaokupljena kockanjem, bilo da kocka ili prepričava događaje vezano za kockanje te planira kako doći do novca za ulaganje;
  • zanemaruje sve ostale oblika zadovoljstva;
  • treba sve veće i veće uloge da bi postigla isti stupanj uzbuđenja i zadovoljstva;
  • opetovano ulaže napore da prestane kockati, ali bez uspjeha;
  • pri pokušaju prestanka osjeća nemir, razdražljivost, loše raspoloženje, nesanicu;
  • počinje posuđivati novac, a zatim činiti nezakonita djela poput pronevjere, krađe, krivotvorenja i slično;
  • nastavlja takvo ponašanje usprkos štetnim posljedicama.
  •  

Ukoliko smatrate da vi ili vama bliska osoba ima problem s kockanjem, pokušajte procijeniti učestalost i intenzitet te posljedice kockanja odgovaranjem na sljedeća pitanja:

1. Jeste li ikada izgubili radno ili školsko vrijeme zbog kockanja?

2. Čini li kockanje ikada Vaš obiteljski život nesretnim?

3. Utječe li kockanje na Vašu reputaciju?

4. Osjećate li ikada grižnju savjesti poslije kockanja?

5. Jeste li ikada kockali kako biste nabavili novac za plaćanje računa ili rješavanje drugih financijskih poteškoća?

6. Je li kockanje uzrokovalo smanjenje Vaših ambicija ili učinkovitosti?

7. Jeste li nakon gubitka osjećali kako se morate što prije vratiti kako biste možda osvojili ponovno izgubljeni novac?

8. Nakon pobjede, imate li čvrstu potrebu za povratkom i osvajanjem većeg dobitka?

9. Kockate li dok ne izgubite i posljednji novčić?

10. Jeste li ikada posuđivali novac da biste kockali?

11. Jeste li ikada kockanjem financirali ili sredili bilo što?

12. Oklijevate li koristiti "kockarski novac" za normalne troškove?

13. Smanjuje li kockanje brigu ili čini dobrobit za Vas same ili Vašu obitelj?

14. Jeste li ikada kockali dulje, nego ste planirali?

15. Je li Vam ikada kockanje bijeg od briga ili nevolja?

16. Jeste li ikada pokušali ili planirali pokušati neki ilegalni akt kako biste financirali kockanje?

17. Uzrokuje li Vam kockanje poremećaje spavanja?

18. Doživljavate li svađe, razočaranja ili frustracije stvorene zbog Vaše potrebe za kockanjem?

19. Jeste li ikada imali potrebu slaviti dobru sreću za nekoliko sati kockanja?

20. Jeste li ikada imali plan o samodestrukciji ili samoubojstvu, koji je bio rezultat Vašeg kockanja?

 

Ukoliko ste odgovorili potvrdno na sedam pitanja i više potrebno je razmisliti o traženju stručne pomoći i podrške.

Katarina Šutalo, mag. psych.

Prevedeno i prilagođeno prema:

  1. Håkansson, A., Fernández-Aranda, F., Menchón, J. M., Potenza, M. N., & Jiménez-Murcia, S. (2020). Gambling During the COVID-19 Crisis - A Cause for Concern. Journal of addiction medicine, 14(4), e10–e12. https://doi.org/10.1097/ADM.0000000000000690
  2. http://www.pbsvi.hr/dnevne-bolnice/dnevna-bolnica-za-ovisnost-o-alkoholu-3/
  3. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/49/kockanje.htm
  4. http://www.zzjzvpz.hr/hr/sadrzaj/djelatnost/1/publikacije/Elvira_Koic_Problematicno_i_patolosko_kockanje.pdf