Infekcije su prijavljene iz 15 Europskih zemalja, najviše iz Italije (428), slijedi Grčka (222), Španjolska (79), Sjeverna Makedonija (49) te ostale zemlje.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da je na dan 27. kolovoza u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimio šest prijava infekcija u ljudi uzrokovanih virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, što je uobičajen obrazac pojavljivanja infekcija u našoj zemlji. Većina oboljelih ranijih godina, kao i ove godine, su s područja kontinentalne Hrvatske. Od zaprimljenih prijava, tri osobe su razvile težu kliničku sliku bolesti te su hospitalizirane. Ostale tri osobe imale su asimptomatsku infekciju (https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/informacije-o-groznici-zapadnog-nila-west-nile-fever/).

Od navedenih šest prijava, tri su s područja grada Zagreba. Nakon dojave o infekciji, Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ obavlja epidemiološku obradu vezanu uz zaraženu osobu, a zatim prema utvrđenoj potrebi, uz redovne mjere dezinsekcije, nalaže žurnu provedbu protuepidemijskih mjera, a one uključuju dezinsekciju komaraca u okolini boravka osobe u vrijeme inkubacije bolesti. Mjere obuhvaćaju suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodama (larvicidne mjere), što uključuje raznolike vode stajaćice: kanali, potoci s retencijama, posude i predmeti s vodom u dvorištima i vrtovima, dvorišni i ulični slivnici, šahtovi, iskopi te druge nakupine vode koje mogu postati legla komaraca. Prema procijenjenoj potrebi nalaže i provedbu dezinsekcije odraslih (letećih) jedinki komaraca (adulticidne mjere). Uz navedeno provodi se i edukacija građana tijekom obilazaka dvorišta „od vrata do vrata“ na ograničenim područjima.

Služba za epidemiologiju jednako je postupila i nakon primljene informacije o uginulim vranama koje su bile zaražene VZN.

Na području grada Zagreba u sezoni 2026. provodi se redovni Program dezinsekcije komaraca. Mjere dezinsekcije provode privatne tvrtke s kojima je Grad Zagreb sklopio ugovor (https://www.zagreb.hr/suzbijanje-komaraca/91846)

Temeljne mjere suzbijanja komaraca predviđene Programom su:

• suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodi (u leglima) u zatvorenim i na otvorenim prostorima (larvicidne mjere),
• uklanjanje legla komaraca koja je moguće ukloniti,
• suzbijanje odraslih (letećih) jedinki komaraca zamagljivanjem sa zemlje (adulticidne mjere),
• terenski izvidi prema pritužbama građana na komarce te provedba mjera prema utvrđenoj situaciji,
• edukacija građana.

Zadaća građana je zaštititi se od komaraca, a prvi korak u zaštiti je briga o našem neposrednom okolišu (dvorištu i vrtu), čime sprječavamo razvoj komaraca:

Edukativni letak: Spriječimo razvoj komaraca (pdf)

Informativni letak o zaštiti od komaraca - Zaštitimo se od komaraca! (pdf)

Što treba znati o virusu Zapadnog Nila

Virus Zapadnog Nila prenose komarci roda Culex, kod nas najčešće Culex pipiens, široko rasprostranjena vrsta koja živi i razvija se u našem neposrednom okruženju, u prirodi i u naseljima. Virus se u prirodi održava u ciklusu između ptica i komaraca. Prijenos virusa putem komaraca s čovjeka na čovjeka nije dokazan. Radi zaštite primatelja krvnih pripravaka i organa, testiraju se svi dobrovoljni davatelji krvi i organa, budući se virus može prenijeti s čovjeka na čovjeka transfuzijom krvi, transplantacijom tkiva, stanica ili organa. Većina zaraženih osoba je asimptomatska. Najveći broj infekcija u ljudi bilježi se od srpnja do rujna. U približno 20% zaraženih osoba javlja se bolest nalik gripi – povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima, mučnina, ponekad kožni osip. U približno 1% zaraženih javlja se teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica te akutne mlohave klijenuti. Veći rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina s kroničnim bolestima te osobe oslabljenog imuniteta.

Trenutno ne postoji cjepivo protiv virusa Zapadnog Nila, kao niti specifična terapija za ovu bolest. Bolesnici se liječe simptomatskom terapijom.

Pripremila: Služba za epidemiologiju, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“