Jučer je u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana farmakoepidemiološka tribina pod nazivom „DAJ – DAM ljekarna“ – Istine i mitovi o dijeljenju lijekova. Događanje je organizirano u okviru međunarodnog istraživačkog projekta MedShare, koji se provodi u 21 europskoj zemlji i u Australiji, pod vodstvom farmaceutskog fakulteta Sveučilišta Uppsala u Švedskoj. Hrvatski dio projekta koordinira Katarina Gvozdanović, mag. med. biokem., voditeljica Odjela za farmakoepidemiologiju NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“ – Referentnog centra Ministarstva zdravstva za farmakoepidemiologiju, u suradnji s Gradskom ljekarnom Zagreb i Zdravstvenom ustanovom Ljekarna Bjelovar.
U uvodnom predavanju, doc. dr. sc. Katarina Fehir Šola, univ. mag. pharm. (ZU Ljekarna Bjelovar, Medicinski fakultet Osijek), istaknula je da dijeljenje lijekova – bilo onih na recept (Rx) ili bez recepta (OTC) – predstavlja sveprisutni i rastući globalni fenomen s brojnim kliničkim i javnozdravstvenim posljedicama.
“Ova praksa uključuje posuđivanje ili davanje lijekova drugoj osobi bez prethodne liječničke preporuke. Među najčešćim motivima za dijeljenje lijekova su nestašice, financijske poteškoće, želja za socijalnom podrškom, ušteda vremena, ali i niska razina zdravstvene pismenosti”, naglasila je Fehir Šola.
“Premda postoje potencijalno opravdane situacije – poput alergijskih reakcija ili akutne boli – dijeljenje lijekova nosi rizike od nuspojava, interakcija lijekova i odgođene dijagnoze. Posebno su ranjive skupine adolescentica te starije osobe s komorbiditetima. Ljekarnici u tom kontekstu imaju ključnu ulogu u savjetovanju pacijenata i prevenciji neracionalne uporabe lijekova”, zaključila je.
U nastavku tribine, dr. sc. Iva Bužančić, univ. mag. pharm. (Gradska ljekarna Zagreb), predstavila je preliminarne rezultate istraživanja MedShare Rx i MedShare OTC provedenih u ožujku i travnju 2025. godine u Gradskoj ljekarni Zagreb i ZU Ljekarni Bjelovar.
“U istraživanju je sudjelovalo 438 pacijenata, od kojih su 73% bile žene, a 86% mlađe od 65 godina. Iako većina ispitanika (67%) smatra da je dijeljenje lijekova neprihvatljivo, ipak smatraju prihvatljivim dijeljenje bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani (58%).”
“Najčešće su dijeljeni analgetici, lijekovi protiv gripe i prehlade, lijekovi za gastrointestinalne tegobe te lijekovi protiv alergije. Motivacija ispitanika uključuje želju za pomaganjem, hitne situacije, isprobavanje lijekova i potrebu za samo nekoliko doza. Rezultati upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjem, edukacijom stanovništva te jačanjem uloge zdravstvenih radnika u prevenciji pogrešne uporabe lijekova”, istaknula je Bužančić.
Na okruglom stolu koji je uslijedio doc. dr. sc. Fehir Šola i dr. sc. Bužančić pridružile su se doc. dr. sc. Filipa Markotić, spec. kliničke farmakologije i docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, i gđa. Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica.
Gošće su se dotakle tema percepcije rizika od strane pacijenata, uloge i važnosti zdravstvenih radnika u informiranju i savjetovanju građana, kao i ključne uloge zdravstvene pismenosti u prevenciji opasnih praksi poput dijeljenja lijekova. Rasprava je istaknula potrebu za poboljšanjem komunikacije između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, s naglaskom na važnost edukacije, razumijevanja rizika i poticanja odgovornog ponašanja u samoliječenju.
Zaključno, nakon vrlo plodonosne rasprave, organizatori su istaknuli važnost interdisciplinarnog pristupa problematici dijeljenja lijekova i nastavka suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se smanjili rizici i unaprijedilo racionalno korištenje lijekova.
