(KK.05.1.1.02.0023)
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
„Zajedno do fondova EU“
Dana 7. travnja 2020. godine Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta „Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica s prijedlogom mjera“. Partneri na projektu jesu Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 394.983,61 €.
Ukupni prihvatljivi troškovi iznose 394.629,95 €.
Iznos bespovratnih sredstava iznosi 335.435,45 €.
Sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 36.733,97 €.
Provedba projekta započela je 15. travnja 2020. godine i trajat će do 14. travnja 2023. godine.
Uslijed učestalih nepogoda i obilnih oborina diljem Europe, koje su posljedica galopirajućih klimatskih promjena, kriza je prisutna u gotovo svim sektorima, osobito u sektoru poljoprivrede. Glavni uzrok spomenutih nedaća jesu upravo vremenske (ne)prilike i pojave bolesti bilja, životinja i ljudi, a s njima pojavnost plijesni i mikotoksina te lošija kvaliteta žitarica u izravnoj vezi.
U Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji sustavno praćenje pojavnosti plijesni i mikotoksina tijekom rasta i razvoja žitarica te konačnog proizvoda – žita, ovisno o klimatskim promjenama. Također nedostaju sustavni podaci o praćenju parametara kvaliteta žitarica ovisno o klimatskim promjenama. Iz navedenoga proizlazi da nema podataka kako bi prognoze, koje se odnose na klimatske promjene, mogle utjecati na pojavnost plijesni i mikotoksina, kao i na kvalitetu žita. Također, nedostaje plan mjera koje bi se mogle poduzeti u svrhu smanjenja šteta nastalih zbog određenih klimatskih uvjeta, a koje će rezultirati pojavom štetnih mikotoksina, smanjenom kvalitetom žita te izazvati gospodarske štete, ali i moguće štetne posljedice na zdravlje ljudi i životinja. Stoga je od izuzetne važnosti poduzeti mjere za zaštitu poljoprivrednih kultura, osobito žitarica koristeći predžetvene, žetvene te mjere u skladištima, kako bi se očuvala prihvatljiva razina zdravstvene ispravnosti i kvalitete žitarica.
Pravilni izbor sorte za pojedina klimatska područja jedan je od bitnih čimbenika za uspješan urod i sigurnu proizvodnju.
Stoga će se ovim istraživanjem provesti izolacija i identifikacija svih plijesni i mikotoksina koje će se razviti na žitaricama tijekom njihovog rasta, u vrijeme žetve ili neposredno nakon žetve te tijekom njihova skladištenja. Pratit će se pojavnost plijesni i mikotoksina, ovisno o vremenskimim uvjetima, kao i ključni parametri kvalitete zrna pšenice, ječma i kukuruza (voda, masti – od kojih zasićene masne kiseline, ugljikohidrati – od kojih šećeri, bjelančevine, sol), vitamini (B kompleks, E vitamin) i minerali (P, Mg, Zn, Fe).
Prema dobivenim podacima uspostavit će se algoritam za procjenu utjecaja klimatskih promjena na pojavnost plijesni i mikotoksina, kao i na nutritivni sastav žitarica, uključujući makro i mikronutrijente.
Algoritmi odnosno modeli sa smjernicama postupanja u različitim klimatskim situacijama koristit će svim poljoprivrednicima kako bi na vrijeme i na pravilni način pristupili zaštiti žitarica od mogućih vremenskih uvjeta.
Jasna Bošnir - prezentacija projekta na 3. međunarodnom Kongresu o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“
