Kao i proteklih godina, tako i ove, povodom Svjetskog dana komaraca želimo se osvrnuti na komarce i njohovu sve važniju ulogu u prijenosu uzročnika bolesti na Europskom kontinentu (uključujući Hrvatsku).
Iako je malarija vodeća bolest u svijetu među komarcima prenosivim bolestima, posljednjih godina bilježi se značajan porast broja denga infekcija na svjetskoj, ali i Europskoj razini. U 2025. godini u svijetu je zabilježeno 4.5 milijuna slučajeva denge, s 3 000 smrtnih ishoda u 103 države svijeta. U godini ranije, u 2024. prijavljeno je više od 14 milijuna slučajeva, s gotovo 12 000 smrtnih ishoda. Većina slučajeva prijavljena je s područja Američkog kontinenta, gdje je zabilježen porast pojave ove bolesti do tad nezapamćenih razmjera. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, od početka ove godine do sada zabilježeno je 1,5 milijuna slučeva denge, s približno 500 smrtnih ishoda u više od 90 zemalja i područja svijeta.
Premda je denga virusna bolest autohtono široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima, posljednjih godina sve je češća njena pojava na području Europe. Pojava autohtonih (lokalno stečenih) slučajeva bolesti u Europi je povezana s unosom virusa putem zaraženih putnika koji dolaze iz endemskih područja denge (importirani slučajevi bolesti) u područja Europe s aktivnim udomaćenim komarcima koji mogu prenijeti viruse denge (vektori Aedes albopictus i Aedes aegypti) na druge osobe u okolini. Na području Europe iz godine u godinu broj autohtonih slučajeva denge značajno raste. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC), prve autohtone infekcije virusom denge na Europskom kontinentu su zabilježene 2010. godine u Hrvatskoj i Francuskoj. Od tada do 2021. godine autohtona denga je kontinuirano bilježena s relativno malim brojem slučajeva (najviše 13 u pojedinoj državi). Od 2022. godine, kada je zabilježeno 65 autohtonih slučajeva denge, bilježi se porast broja oboljelih. U 2024. godini Europa je evidentirala 304 potvrđena i jedan vjerojatni slučaj, dok je protekle 2025. godine broj autohtonih denga infekcija bio ukupno 35. Ove je godine do sada zabilježen jedan slučaj.
Osim denge, chikungunya je također tropska bolest koja se posljednjih godina sve češće autohtono bilježi u Europi. Kao i kod denge, prijenosnici chikungunya virusa su iste vrste komaraca, invazivni Ae. albopictus i Ae. aegypti, prvenstveno Ae. albopictus, jer je udomaćen u zemljama u kojima se pojavljuje bolest. Epidemije uzrokovane chikungunya virusom zabilježene su u periodu od 2007. do 2024. godine na području Europe (Italija i Francuska) nekoliko puta, a protekle 2025. epidemije većih razmjera dogodile su se u Francuskoj (809 slučajeva) i Italiji (384 slučaja). U ovoj godini Europa je do 12. kolovoza zabilježila ukupno 15 autohtonih slučajeva chikungunya infekcija, a sve su na području Francuske.
U okolnostima pojave navedenih tropskih bolesti glavni prijenosnik virusa je Aedes albopictus, tigrasti komarac, vrsta svima nama dobro poznata, napasna i dosadna, skromnih zahtjeva za svoj razvoj. Sposobna je iskoristiti sve male i malo veće nakupine vode u okolišu u raznolikim posudama, predmetima na brojnim skrivenim i dostupnim mjestima, pretvarajući ih u legla - staništa za razvoj jedinki.
Premda su tropske bolesti u značajnom porastu na području Europe, bolest koju komarci najčešće prenose u Europi je infekcija virusom Zapanog Nila (West Nile infekcija, WNV). Virus WN je tropski virus s područja Afrike, a tijekom nekoliko proteklih desetljeća prenesen je na područje Europe gdje je stalno prisutan. Rezervoari ovog virusa su ptice u prirodi, a virus s ptica na ljude prenosi domaći komarac Culex pipiens, vrsta koja nam najčešće noću ometa san. Infekcija WNV je posljednjih godina postala endemska u Europi i redovito se bilježi u velikom broju slučajeva u ljudi i sisavaca. Pritom valja napomenuti da 80% osoba koje dođu u kontakt s virusom ne razvije simptome bolesti. Prema podacima ECDC-a, najveći broj West Nile humanih infekcija do sada je u Europi zabilježen 2018. godine, ukupno 2 083. Protekle 2025. godine prijavljeno je ukupno 1 112 lokalno stečenih humanih slučajeva, a zabilježeni su u 14 zemalja među kojima je i Hrvatska sa četiri slučaja. Ove godine je do 5. kolovoza u Europi zabilježeno ukupno 245 humanih slučajeva.
Komarac Culex pipiens razvija su u prirodnim i umjetnim staništima. Prirodna su raznolika: kanali, lokvice u potocima nastale radi slabog protoka vode, retencije potoka, retencije vode u udubinama u prirodi, lokve nastale nakon kiše te druga raznolika staništa. U umjetna ubrajamo otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različite predmete u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, začepljeni oluci, slivnici na dvorištima i ulicama, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, gume na otvorenome u koje upada kiša, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite druge nakupine vode. Sva nabrojena umjetna legla ujedno su i legla tigrastog komarca.
Naša je zadaća zaštititi se od komaraca, a prvi korak u zaštiti je briga o našem neposrednom okolišu (dvorištu i vrtu), čime sprječavamo razvoj komaraca. https://stampar.hr/sites/default/files/sprijecimo_razvoj_komaraca_digital-konacni.pdf
Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci. Stoga preporučamo, mjesec dana prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske, osobito u zemlje tropskih i suptropskih područja, posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i savjetovati se sa specijalistom epidemiologije. Osim bolesti koje su prethodno navedene, komarci prenose i druge bolesti, kao što su žuta groznica, Zika virusna infekcija, dirofilarioza te brojni encefalitisi. Tijekom posljednjih godina svaka deseta osoba na planeti Zemlja zarazi se nekom od bolesti koju prenose komarci (približno 700 milijuna godišnje), a umre približno milijun ljudi godišnje. https://stampar.hr/sites/default/files/2021-07/zastitimo_se_od_komaraca_digital-konacni.pdf
I naposljetku, obzirom da se 20. kolovoza obilježava Svjetski dan komaraca, World Mosquito Day, treba se prisjetiti da se tog dana 1897. godine dogodilo značajno otkriće: Britanski liječnik Ronald Ross otkrio je da ženke komaraca roda Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima. Kako bi ovaj povijesni trenutak bio trajno zabilježen, utemeljen je Svjetski dan komaraca koji se u svijetu obilježava svake godine. Kako je na početku spomenuto, malarija je do danas u svijetu vodeća komarcima prenosiva bolest.
Pripremila: Ana Klobučar, dr. sc. biologije, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Služba za epidemiologiju
