Vožnja biciklom je sve popularniji oblik rekreacije i jedna je od rijetkih sportskih aktivnosti koja se može prilagoditi načinu života, navikama, interesima i potrebama. Sve više ljudi vozi romobile, bicikle ili pješači. Bicikl je postao rješenje problema ograničene mobilnosti, ponovno je pokazao koliko je prilagodljivo i učinkovito sredstvo prijevoza. Današnji način života ne ostavlja dovoljno vremena za tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom, sve manje se krećemo tijekom dana, sve više sjedimo na radnom mjestu – posljedice sjedilačkog načina života su zdravstvene poteškoće s leđima, vratom, koljenima.
Redovita vožnja biciklom jedan je od najboljih načina smanjenja rizika za razvoj navedenih zdravstvenih problema. Voziti bicikl možete u svakoj životnoj dobi, od djetinjstva do starije dobi i to tempom koji vama najviše odgovara.
Bicikliranje je idealna aktivnost koja pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje!
Jedna od najvažnijih dobrobiti ove aerobne aktivnosti je pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav. Tijekom vožnje bicikla uključen je velik broj mišićnih skupina u cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno - dišni sustav. Smanjuje se rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava, karcinoma, šećerne bolesti, a bicikliranje pomaže u borbi protiv stresa i depresije. Istraživanjima je dokazano da umjerena vožnja biciklom tri puta tjedno snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, a time znatno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, dok je i korisna u prevenciji osteoporoze. Vožnja biciklom jača, učvršćuje i oblikuje mišiće nogu i stražnjice, jačaju se i trbušni i leđni mišići koji podržavaju kralježnicu. Mišići su u stanju blagog istezanja zbog nagnutosti tijela prema naprijed. Istovremena koordinacija ruku i nogu poboljšava koordinaciju, dok veće udaljenosti izgrađuju vašu izdržljivost i kondiciju. Za razliku od trčanja, tijekom voženje bicikla nema stresa za zglobove nogu, koljena i kralježnicu (i smanjuje se opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem).
Vožnja biciklom pomaže u reguliranju tjelesne težine, sagorijevanju kalorija i mršavljenju te dovodi metabolizam u ravnotežu. Skidanju kilograma posebno pridonosi brža i zahtjevnija vožnja. Stručnjaci savjetuju svakodnevnu vožnju bicikla u trajanju od 50 minuta ako želite smršaviti i ubrzati metabolizam. S vremenom možete ubrzati tempo vožnje i/ili potražiti zahtjevnije biciklističke ture.
Bicikliranje opušta i smanjuje stres
Osim rekreativne i sportske vožnje, bicikl se sve češće koristi za odlazak na posao, na tržnicu, u knjižnicu, vožnju djece. Za razliku od vožnje sobnog bicikla u zatvorenom prostoru ili po gradskom asfaltu, vožnja u prirodi vam omogućuje da provodite više vremena na svježem zraku i suncu. Zahtjeva veći napor, više snage, ali pruža više dobrobiti u kraćem vremenu. Vožnja automobilom često povećava stres za razliku od vožnje biciklom koja djeluje opuštajuće i meditativno. Ako imate dobro društvo, zaboravit ćete na vrijeme, opustiti se i dobro zabaviti. Vožnja biciklom smanjuje napetost, pojačava se lučenje hormona endorfina koji utječe na dobro raspoloženje. Podiže razinu energije za 20 %, a smanjuje količinu nakupljenog umora za 65 % jer potiče mozak na lučenje hormona povezanog s količinom energije – dopamina. Vožnja biciklom je zdrava i čini ljude sretnima - tko jednom proba, teško se odlučuje na povratak u tramvaj, bus ili automobil!
Biciklizam doprinosi razvoju grada
U usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima, bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto vožnje automobilom smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu. Značajni su i financijski izdaci za kupnju i održavanje bicikla te parking. Svake godine za bicikliste sve se više osigurava različita infrastruktura koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd. Planiranim programima Grada Zagreba cilj je uvođenje biciklističkog prometa u što većoj mjeri u prometni sustav kao i populariziranje vožnje biciklom kao načina gradskog prijevoza. Ujedno Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” u suradnji s Gradom Zagrebom, podupire biciklističke sportske manifestacije i udruge koje u svojim programima promoviraju bicikl kao prijevozno, sportsko i rekreativno sredstvo. Svake se godine pridružujemo obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti (16.-22. rujna 2025.g.) , europske inicijative koja potiče gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i pozivanje građana da primjene alternative vožnji automobilom. Tema ovogodišnje kampanje je "Mobilnost za sve" te naglašava važnost pristupa održivim načinima kretanja – hodanju, bicikliranju i javnom prijevozu, koji trebaju biti dostupni, pristupačni i sigurni za sve (https://mobilityweek.eu/home/). Povećanje broja građana koji će u svakodnevnom kretanju koristiti bicikl je prioritet grada koji se postiže ne samo gradnjom infrastrukture već i edukacijom od najranije dobi. Izgradnja prometnica podrazumijeva i dodatnu opremu koja uključuje rasvjetu, punjače za e-bicikle, parkirališta, odmorišta, info oznake i brojače prometa, uređenja prilaza mostovima i spojeva na postojeću biciklističku i cestovnu infrastrukturu. Bicikl je dio prometnih politika i razvojnih strategija u budućnosti kao jednostavni, pouzdani, dostupni i ekološki prikladan održivi način prijevoza te kao sredstvo razvoja, poticanja kreativnosti i društvene uključenosti zbog omogućavanja pristupa zdravlju, obrazovanju i sportu. Osim toga promiču se lokalne prirodne ljepote, ruralni razvoj, aktivni turizam, zdravi životni stil te povezivanje ljudi.
Vožnja biciklom je zdrava navika za ljude svih dobnih skupina, no zbog opasnosti od prometnih situacija i nedostataka u postojećoj infrastrukturi smanjuje se osjećaj sigurnosti i udobnosti pri vožnji bicikla te povećava rizik od pada i rizik od ozljeda. Kako bi biciklisti što ljepše i sigurnije proveli vožnju, uz adekvatnu opremu potrebno je pridržavati se kako prometnih tako i pravila lijepog ponašanja. Najčešći čimbenici rizika koji dovode do nesreća u kojima sudjeluju biciklisti su brzina vozila koja sudjeluju u prometu s biciklistima, vožnja pod utjecajem alkohola, nepoštivanje prometnih propisa, vožnja bicikla bez zaštitne kacige, korištenje slušalica tijekom bicikliranja, nedovoljna vidljivost u prometu (ne korištenje reflektirajućih prsluka ili oznaka). Dakle, za sigurno bicikliranje važna je prvenstveno sigurnost.
S obzirom na trenutačne vrućine pripazite i ako nije neophodno ne krećite na vožnju biciklom u najtoplijem dijelu dana, ponesite i konzumirajte dovoljno tekućine, zaštitite se kremama s visokim faktorom, stavite kapu, sunčane naočale, ponesite rezervnu majicu, vozite sjenovitim mjestom. Slušajte svoje tijelo i prilagodite opterećenje bicikla i svoju vožnju vlastitim mogućnostima.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
Fotografija: Profimedia
