Povodom Svjetskog dana astme, koji se obilježava svakog prvog utorka u svibnju, važno je zastati i duboko udahnuti. Ovaj dan, koji je pokrenula Globalna inicijativa za astmu (engl. The Global Initiative for Asthma, GINA) u suradnji sa zdravstvenim organizacijama diljem svijeta, snažan je podsjetnik na to da je disanje, najosnovnija ljudska funkcija, za milijune ljudi svakodnevni izazov. Unatoč napretku medicine, astma ostaje jedna od najčešćih kroničnih bolesti na svijetu te pogađa više od 260 milijuna ljudi. No, važno je naglasiti da dijagnoza astme ne mora značiti kraj aktivnog i ispunjenog života. 

Astma nije samo „povremeni kašalj“ ili „ostajanje bez daha nakon trčanja“. To je kronična upalna bolest dišnih puteva koji su kod oboljelih osoba preosjetljivi na različite podražaje. Kada dođu u kontakt s „okidačem“, stijenke dišnih puteva otiču, mišići oko njih se stežu, a stvara se i višak sluzi. To dovodi do suženja prostora kroz koji prolazi zrak, što uzrokuje prepoznatljive simptome: 

• Zviždanje u prsima (često opisano kao „sviranje“). 
• Kratkoća daha (zaduha) koja može izazvati osjećaj panike. 
• Pritisak u prsnom košu, kao da netko steže obruč oko vas. 
• Uporan kašalj, osobito noću ili rano ujutro. 

Jedan od najvećih izazova za oboljele je prepoznavanje i izbjegavanje okidača. Ono što jednom pacijentu ne smeta, drugome može uzrokovati napadaj. Najčešći krivci su: 

• Alergeni: Pelud, grinje, životinjska dlaka i plijesan. 
• Okolišni čimbenici: Onečišćenje zraka, duhanski dim, jaki mirisi ili kemikalije. 
• Vremenske prilike: Nagla promjena temperature ili vrlo hladan zrak. 
• Tjelesni napor: Kod sportaša je česta tzv. astma izazvana naporom. 
• Emocije: Jaki stres, pa čak i pretjeran smijeh ili plač mogu potaknuti simptome. 

Svjetski dan astme naglašava važnost prilagodbe i proaktivnog pristupa. Još uvijek postoji zabluda da bi se osobe s astmom trebale „štedjeti“ i izbjegavati fizičku aktivnost. Naprotiv, neki od najuspješnijih olimpijaca, plivača i nogometaša žive s astmom. Uz pravilnu terapiju, pluća oboljelih mogu funkcionirati gotovo identično kao i pluća zdravih osoba. Također, astma nije samo „bolest djetinjstva“ koju se „preraste“. Iako se kod neke djece simptomi povuku tijekom puberteta, astma se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Astma koja se pojavi u odrasloj dobi često zahtijeva specifičan pristup jer su simptomi ponekad prikriveni drugim zdravstvenim stanjima. 

Terapija astme se dijeli na: 

1. ​Lijekove za brzo olakšanje simptoma (tzv. „spasilački“). Djeluju odmah, opuštajući mišiće oko dišnih puteva tijekom napadaja. Najpoznatiji lijek je Ventolin (salbutamol), prepoznatljiva „plava pumpica“. Često se propisuje i Berodual, koji kombinira dvije tvari za još učinkovitije širenje bronha u hitnim situacijama. 
2. ​Lijekove za kontrolu bolesti (tzv. „preventivni“). Temeljna terapija (najčešće inhalacijski kortikosteroidi) koja se uzima svakodnevno, čak i kada se pacijent osjeća dobro. Cilj je smanjiti upalu i spriječiti da do napadaja uopće dođe. 
3. ​Kombinirana terapija. Sve češće se propisuju moderni inhalatori (poput Fostera ili Symbicorta) koji u jednoj pumpici sadrže i lijek za kontrolu upale i lijek za brzo olakšanje simptoma. Ovakav pristup omogućuje pacijentu da svakim udahom „po potrebi“ istovremeno liječi i samu upalu, što značajno smanjuje rizik od teških napadaja. 

​Najveća pogreška koju pacijenti čine jest prekomjerno oslanjanje isključivo na „plavu pumpicu“ (lijek za brzo olakšanje simptoma, često Ventolin). Prekomjerna uporaba ovih lijekova (više od dva ili tri puta tjedno) jasan je znak da bolest nije pod kontrolom. Cilj liječenja je život bez simptoma i bez ograničenja u svakodnevnim aktivnostima. 

Tema Svjetskog dana astme za 2026. godinu „Pristup protuupalnim inhalatorima za sve oboljele od astme – i dalje hitna potreba”(engl. Access to anti-inflammatory inhalers for everyone with asthma – still an urgent need) naglašava važnost dostupnosti lijekova koji liječe sam uzrok bolesti odnosno upalu. 

Ključne poruke za 2026. godinu:

• Dostupnost lijekova: Svaki pacijent, bez obzira na to gdje živi ili kakav mu je imovinski status, mora imati pristup inhalacijskim kortikosteroidima. Ti su lijekovi ključni za smanjenje rizika od teških napadaja. 
• Fokus na najmlađe: GINA ističe potrebu da se i djeci predškolske dobi osigura odgovarajuća protuupalna terapija, jer se ranom kontrolom upale značajno poboljšava kvaliteta života u kasnijim godinama. 
• Smanjenje nejednakosti: Cilj kampanje je potaknuti vlade i zdravstvene sustave da učine ove lijekove cjenovno pristupačnima. 
• Pravilna primjena lijekova: Nastoji se suzbiti prekomjerna uporaba inhalatora za brzo olakšanje simptoma (koji samo šire dišne puteve, ali ne liječe upalu) i potaknuti redovita uporaba protuupalnih inhalatora.

Pacijent koji razumije svoju bolest zna kako pravilno koristiti inhalator i zna prepoznati prve znakove pogoršanja. Također, edukacija je potrebna i široj javnosti. Nastavnici, treneri u klubovima i kolege na poslu trebali bi znati kako pomoći osobi koja ima astmatični napadaj. Smirenost, uspravan položaj i primjena lijeka za brzo olakšanje simptoma ključni su koraci dok se čeka stručna pomoć. 

Ako imate astmu, neka vam ovaj dan bude poticaj da provjerite svoju tehniku udisanja lijeka iz inhalatora i porazgovarate s liječnikom o kontroli bolesti. Ako ne bolujete od astme, iskoristite ovaj dan da naučite nešto više i pružite podršku onima oko vas. Razumijevanje i empatija prema onima koji se ponekad bore za svaki udah čine temelj kvalitetnog suživota s ovom bolešću.

Udahnimo život punim plućima!

Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo

Fotografija: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia