Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25. svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan te Tjedan svjesnosti o bolestima štitnjače, s ciljem podizanja svijesti o važnosti štitnjače za zdravlje i dobrobit tijekom cijelog života, potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Tijekom ovog tjedna provode se javne kampanje usmjerene osobito na ciljne skupine, djecu, žene, trudnice i starije osobe, koji su najosjetljiviji na bolesti štitnjače. Inicijator obilježavanja Svjetskog dana bolesti štitnjače je Svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače (Thyroid Federation International) uz slogan „To nisam ja. To je moja štitnjača“. Bolesti štitnjače predstavljaju jedan od najčešćih javnozdravstvenih problema, pogađajući milijune ljudi diljem svijeta. Ove bolesti ozbiljno narušavaju životni standard, uzrokujući niz zdravstvenih komplikacija.

Štitnjača - energetska centrala i čuvarica našeg organizma

Štitnjača ima izuzetno važnu ulogu u zdravlju, zdrava štitnjača ne doprinosi samo zdravlju hormonskog sustava, već se smatra i energetskom centralom organizma. Kada štitnjača dobro funkcionira govorimo o pravilnoj pretvorbi energije iz hrane u našu sposobnost da živimo, radimo, veselimo se, budemo sretni. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Jod je dio hormona štitnjače, unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi).

Umor, porast ili nagli gubitak tjelesne mase, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana štitnjače je „Štitnjača i prehrana“ te posebno ističe kako hranjive tvari poput joda, selena i cinka izravno utječu na proizvodnju hormona štitnjače. Prehrana i štitnjača su neraskidivo povezane, pravilnim odabirom namirnica možete značajno ublažiti simptome poput umora, promjena u tjelesnoj težini i slabe koncentracije. Važno je i naglasiti kako do 50 % slučajeva ostaje neprepoznato i nedijagnosticirano te se upravo kampanjama za podizanje svijesti također želi naglasiti potreba skraćivanja vremena između pojave simptoma i pravovremenog medicinskog pregleda.

Često su bolestima štitnjače pridružene i druge bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem, autoimune bolesti, depresija, problemi u trudnoći, srčane bolesti, kronični stres, anksioznost. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaje uslijed nedostatka joda, tireoiditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor). Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju (abnormalnu) smanjenu ili povećanu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze. Od hipertireoze češće obolijevaju žene i to u dobi od 20 do 40 godina.

Zašto štitnjača ne radi kako treba?

Glavni uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače su genetika, način života - nepravilna prehrana, pušenje, stres te osobito važna razdoblja za žene - trudnoća i menopauza. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Oko četiri puta je češći karcinom štitnjače u žena nego u muškaraca, a kod žena se najčešće otkriva u srednjoj životnoj dobi. Pravovremenom otkrivanju poremećaja u radu štitnjače, pa tako i bolesti štitnjače, znatno pomaže sve bolja dijagnostika. Uz redovite preglede, naglasak je i na edukaciji, ali i na psihološkom aspektu – kako prihvatiti i nositi se s dijagnozom.

Ključ uspjeha: Ne pokušavajte promijeniti sve odjednom, odaberite samo jednu od navedenih stavki, primjenjujte tjedan dana prije nego dopunite s novom:

• Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. 
• Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. 
• Pravilno odabrane namirnice i dodaci prehrani mogu ublažiti simptome, pomoći u regulaciji razine hormona štitnjače i očuvanju zdravlja kostiju te, uz adekvatan unos vode, podržati zdravlje štitnjače. 
• Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju.
• Tijekom dana odvojite vrijeme samo za sebi i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Vrijeme posvećeno samo vama ispunite aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima
• Obratite pažnju na higijenu spavanja, bilo bi dobro planirati spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, kako biste bili odmorni za novi dan. 
• Primijenite digitalni detoks – dva sata prije spavanja bez ekrana.
• Promijenite perspektivu i moći ćete drugačije pristupiti rješavanju problema.

Svijest o simptomima i važnosti ranog otkrivanja bolesti štitnjače ključni su za očuvanje zdravlja i kvalitete života. Pravovremenom dijagnostikom, integrativnim pristupom i promjenama u načinu života moguće je postići visoku funkcionalnost i smanjenje simptoma. Naša štitnjača, premda malena žlijezda, ima ogromnu ulogu u održavanju ravnoteže i vitalnosti našeg organizma, zdrava štitnjača omogućuje nam da živimo punim plućima i uživamo u životu bez ograničenja. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!

Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo

Fotografija: Katsiaryna Slavashevich / Alamy / Profimedia