Ambrozija je „najpoznatija“ invazivna korovna biljka zbog negativnoga učinka na ljudsko zdravlje jer njezina pelud predstavlja najjači poznati alergen današnjice (Slika 1). Visoko alergena pelud ambrozije uzrokuje znatne zdravstvene probleme sve većem broju ljudi pritom stvarajući i znatne gospodarske troškove. Sama biljka potiskuje zavičajnu floru i smanjuje prirodnu raznolikost (1). Ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska) (2).

Slika 1. Rasprostranjenost vrste ambrozija širom svijeta (3)

Ambrozija proizvodi veliku količinu peluda po biljci i godišnje proizvede prosječno oko 60.000 sjemenki. Brojne sjemenke padaju na površinu <2 m od biljke i najbrojnije su na dubini do 5 cm u tlu. Sjeme je izrazito otporno i može preživjeti i do 30 godina u tlu. Jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do 8 milijuna zrnaca godišnje, odnosno 1 hektar površine pod ambrozijom oslobađa 66 kg peluda u sezoni. Pelud ambrozije zbog svojega se aerodinamičnoga oblika širi oko jedan kilometar oko biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost od nekoliko stotina kilometara. Čovjek ima veliku ulogu u širenju ambrozije, a brzina migracije biljke na novo stanište u prosjeku je i do 70 km/godini (2).

Ovisno o godini, zastupljenost peluda ambrozije u Zagrebu iznosi oko 11,5% od ukupnoga peludnoga spektra. Ambrozija je biljka ljeta te njena pelud prevladava u zraku tijekom kolovoza i rujna. Ove godine prva peludna zrnca ambrozije zabilježena su 28. srpnja. Krajem kolovoza ili početkom rujna koncentracija peluda u zraku doseže maksimalne vrijednosti. Pelud ambrozije već pri niskim koncentracijama izaziva simptome u alergičnih osoba, a vrijednost koncentracije (prag) bitno se razlikuje od zemlje do zemlje. U Tablici 1 prikazan je „alergijski rizik“, odnosno, prikazan je broj dana u razinama koncentracije iz koje je vidljivo opterećenje zraka peludom ambrozije.

Tablica 1. Alergijski rizik – prikaz broj dana u rasponu koncentracija (nisko 1 - 10; umjereno: 11 - 50; visoko: 51 - 500; vrlo visoko: >500)

Također, važno je znati da moguće pojačanje simptoma alergijske reakcije na pelud određene biljke može biti prouzročeno križnim reakcijama između peluda kao okolišnoga alergena i alergena određene hrane biljnoga porijekla. Oralni alergijski sindrom (OAS) alergijska je reakcija koja se pojavljuje nakon konzumacije svježega voća i povrća u osoba s alergijom na pelud biljaka. Drugi izraz koji se koristi za opisani sindrom je „pelud – alergija na hranu“, odnosno, sindrom alergije na hranu povezan s peludom. Mnoge alergične osobe nisu svjesne da imaju simptome OAS-a i ne povezuju ih s alergijom na određenu pelud. U Tablici 2 prikazana je moguća križna reaktivnost kod osoba alergičnih na pelud ambrozije i hranu biljnoga porijekla zbog posjedovanja sličnih alergena.

Tablica 2. Križna reaktivnost peluda ambrozije i hrane biljnoga porijekla

Svjesna problema kojega uzrokuje ambrozija, Republika Hrvatska pokrenula je inicijativu za obavezno uklanjanje ambrozije. Doneseni su slijedeći zakonski akti koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke:

• Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrosia artemisiifolia L., NN 72/07

• Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/2014, 16/2014, 22/2014)

• Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Zagreba 5/2015)

• Pravilnik o sigurnosti hrane za životinje NN 102/16

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti NN 100/18

• Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje NN 79/2019

• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, mjera ZD-07; jačanje sustava praćenja alergenih vrsta

ZD-07-02; uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava NN 46/2020 

• Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske NN 19/2020.

Uspješnost kontrole širenja ambrozije ovisi o ciljanim aktivnostima koje, između ostalih, uključuju i organizaciju Stručnoga skupa o javnozdravstvenom problemu ambrozije, izradu infografike „Peludni kalendar Grada Zagreba“ te u okviru Programa monitoringa peluda u zraku Grada Zagreba svakodnevno izvješćivanje javnosti o dinamici peluda u zraku putem mrežne stranice i mobilne aplikacije „Peludna prognoza“. Akcija „Zagreb bez ambrozije“ primjer je dobre prakse iskorjenjivanja/uklanjanja korovnih invazivnih biljaka sa ciljem poboljšanja kvalitete života alergičnih osoba na pelud korovnih biljaka.

Literatura

1. Nikolić T, Mitić B, Boršić I. Flora Hrvatske. Invazivne biljke. Zagreb: Alfa, 2014 (monografija)
2. Hrga I. Ambrozija – javnozdravstveni problem današnjice. Svijet po mjeri. 4(2019), 37-40.
3. Chena K-W, Marusciaca L, Tudor Tamasa P, Valenta R, Panaitescua C. Ragweed Pollen Allergy: Burden, Characteristics, and Management of an Imported Allergen Source in Europe. Int Arch Allergy Immunol DOI: 10.1159/000487997

Pripremile:

Dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znan. suradnik i Ana Večenaj, dipl. ing.