Živimo u sjedilačko doba i sve se manje krećemo. Naša svakodnevica često se svodi na sate provedene pred ekranima, pod pritiskom obveza i u statičnim položajima. No, naše tijelo nije stvoreno za mirovanje – ono je stvoreno za pokret.

Među svim oblicima rekreacije, jedan se ističe kao najprirodniji, najučinkovitiji i najzabavniji - riječ je o plesu.

Zašto odabrati baš ples?

„Vježbanje treba biti inspirativno… treba biti poput razgovora s vašim tijelom i duhom“ – Gabrielle Roth

Ples nadilazi okvire obične tjelesne aktivnosti. On je spoj ritma, ekspresije, opuštanja i čistog užitka. Upravo ga ta kombinacija čini iznimno vrijednim alatom u očuvanju zdravlja, a posebno u prevenciji povišenog krvnog tlaka (hipertenzije).

Kako ples čuva vaše krvne žile?

Hipertenzija je jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Često je povezana sa stresom, nezdravim životnim navikama i sjedilačkim načinom života. Ples izravno utječe na ključne uzročnike nastanka hipertenzije.

Utjecaj na srce i krvne žile

Ples, osobito u kontinuiranom ritmu, djeluje kao aerobna aktivnost:

• poboljšava cirkulaciju
• povećava elastičnost krvnih žila
• smanjuje periferni vaskularni otpor
• pomaže u snižavanju krvnog tlaka

Redovitim plesom srce postaje učinkovitije, a krvne žile otpornije na oštećenja.

Smanjenje stresa i regulacija hormona

Kronični stres jedan je od ključnih uzroka hipertenzije. U tom procesu važnu ulogu ima hormon kortizol. Ples smanjuje razinu kortizola, povećava lučenje serotonina i dopamina. Plesanje smanjuje razinu kortizola, dok istovremeno potiče lučenje serotonina i dopamina – prirodnih saveznika za sreću i smanjuje napetost i anksioznost. Time se izravno smanjuje opterećenje na krvne žile i srce.

Regulacija tjelesne težine

Prekomjerna tjelesna težina jedan je od glavnih rizičnih čimbenika za hipertenziju. Plesanje povećava potrošnju energije, pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase i poboljšava metabolizam glukoze i masti.

Poboljšanje metaboličkog zdravlja

Redovita tjelesna aktivnost, poput plesa, smanjuje razinu „lošeg“ kolesterola, poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje razinu šećera u krvi. Sve ove promjene drastično smanjuju rizik od razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Regulacija disanja i živčanog sustava

Ples uključuje ritmično kretanje i disanje, što aktivira parasimpatički živčani sustav (odgovoran za opuštanje), smanjuje frekvenciju srca u mirovanju i doprinosi stabilizaciji krvnog tlaka. Jedan od najvećih izazova kod tjelesne aktivnosti je – ustrajnost. Ples tu ima veliku prednost.

Zbog svoje povezanosti s glazbom, emocijama i zabavom, ples:

• Smanjuje otpor prema kretanju
• Povećava motivaciju: Glazba nas vuče, čak i kada smo umorni.
• Potiče redovitost: Lakše se vratiti aktivnosti koja nas veseli, nego onoj koja nam je naporna.

Ples kao cjelovita dobrobit za zdravlje

Osim što pomaže u prevenciji hipertenzije, ples ima i brojne druge pozitivne učinke:

Dobrobiti za tjelesno zdravlje:

• poboljšava kondiciju i izdržljivost
• povećava fleksibilnost i snagu
• razvija koordinaciju i ravnotežu
• doprinosi zdravlju kostiju i prevenciji osteoporoze.

Psihička i kognitivna dobrobit:

• smanjuje stres i anksioznost
• poboljšava raspoloženje
• jača samopouzdanje
• potiče koncentraciju i pamćenje
• poboljšava kvalitetu sna.

Aktivnost za sve generacije

Ples je prikladan za sve dobne skupine. Može biti lagan ili intenzivan – ovisno o željama i mogućnostima. Djeci omogućuje razvoj motorike i kreativnosti, a odraslima pruža prostor za opuštanje i brigu o zdravlju.

Glazba kao dodatna snaga

Glazba dodatno pojačava učinke plesa: utječe na raspoloženje, regulira ritam disanja i rada srca te smanjuje osjećaj boli i napetosti. U kombinaciji s pokretom, njezin učinak na tijelo i um postaje još snažniji.

Ples je mnogo više od tjelesne aktivnosti. On je prirodan, dostupan i učinkovit način očuvanja zdravlja – posebno u prevenciji hipertenzije.

Ne traži savršene korake i pravila. Dovoljno je pustiti glazbu i pokrenuti se. Jer ponekad je upravo taj prvi korak u ritmu ujedno i najvažniji korak prema zdravlju.

Pripremila: dr. sc. Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Službe za javno zdravstvo

Fotografija: LJSphotography / Alamy / Profimedia