Svake godine, prve nedjelje u lipnju, u svijetu se obilježava Dan preživjelih od raka. Cilj ovog dana je pokazati kako dijagnoza raka ne znači kraj, a život nakon nje i dalje može biti kvalitetan. Ovaj je dan posvećen svima koji su se na bilo koji način suočili s rakom, onima kojima je novodijagnosticirana bolest, koji prolaze proces liječenja ili su u remisiji. Ujedno se i prisjećamo preminulih od zloćudnih bolesti.
Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2023. godini zabilježeno 26.736 novooboljelih osoba, od čega 14.239 kod muškaraca, a 12.497 kod žena. Prilikom postavljanja dijagnoze 63 % oboljelih je bilo starije od 65 godina. Rak debelog i završnog crijeva je najčešća novodijagnosticirana maligna bolest, dok je kod muškaraca najčešći rak prostate, a kod žena rak dojke. U dječjoj dobi najčešće su leukemije, dok su u skupini adolescenata i mlađih odraslih osoba najučestaliji rak testisa kod muškaraca te rak štitnjače kod žena.
U Hrvatskoj je u 2024. godini od raka umrlo 13.434 osobe te je najčešći maligni uzrok smrti kod oba spola rak dušnika, bronha i pluća.
Preživljenje od raka u Hrvatskoj je u porastu te petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak dijagnosticiran između 2019. i 2023. godine iznosi 59 %, odnosno 4,1 % više u usporedbi s petogodišnjem preživljenjem za osobe koje su dijagnozu raka dobile u prethodnom razdoblju. Petogodišnje preživljenje preko 90 % bilježimo za rak štitnjače, testisa i prostate. Najniže petogodišnje preživljenje ispod 10 % imaju osobe kojima je dijagnosticiran rak gušterače i rak jednjaka.
Kao rezultat sve uspješnijeg liječenja značajno raste broj osoba koje su žive, a da im je nekad u životu bila postavljena dijagnoza raka. Prema podacima Registra za rak krajem 2023. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 187.118 osoba, odnosno 4,8 % ukupnog stanovništva, koje su u nekom trenutku dobile onkološku dijagnozu. Među njima za 10,1 % pacijenata od dijagnoze je prošlo manje od godine dana, za 27,6 % prošlo je između jedne i četiri godine, 23,9 % pacijenata dijagnozu je dobilo prije pet do devet godina dok je 38,4 % njih dijagnoza postavljena prije više od jednog desetljeća.
Preventivni pregledi su od ključne važnosti za što ranije postavljanje dijagnoze. Hrvatska u svom zdravstvenom okviru ima definirane nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, vrata maternice, melanoma, raka pluća te raka prostate. Uz provođenje programa ranog otkrivanja malignih bolesti, potrebno je i svim oboljelim osobama omogućiti liječenje s najmanje posljedica i s najvećom šansom za što duži i kvalitetniji život. I nakon uspješnog završetka liječenja, rak ostavlja posljedice. Preživjelima je potrebna sveobuhvatna potpora kako bi se nosili s posljedicama na fizičko i mentalno zdravlje te strahom od povratka bolesti.
Neprocjenjiv doprinos daju udruge pacijenata koje oboljelima i njihovim obiteljima nude kontinuiranu podršku. Kroz konkretnu pomoć, korisne informacije o liječenju i mogućnost razgovora s ljudima koji prolaze kroz istu borbu, udruge znatno olakšavaju svakodnevicu i život s rakom.
Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Pixel-Shot, Pixel-shot / Alamy / Profimedia
