Uz Nacionalni dan oboljelih od epilepsije, 14. veljače 2026. godine, obilježava se i Međunarodni dan epilepsije, 9. veljače (drugi ponedjeljak u veljači), koji je nastao zajedničkom inicijativom i Međunarodnog ureda za epilepsiju (IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (ILAE). Cilj obilježavanja je povećati razumijevanje epilepsije, neurološkog stanja koje pogađa više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta. Ujedno pruža platformu za suočavanje sa stigmom, isticanje životnog iskustva oboljelih od epilepsije i njihovih obitelji kao i zagovaranje bolje podrške, liječenja i uključivosti.

#50MillionSteps #50MilijunaKorakaZaEpilepsiju

Vodećom temom ovogodišnje međunarodne kampanje „50 milijuna koraka za epilepsiju“ želi se potaknuti na uključivanje u zajedničke šetnje s ciljem podizanja svijesti o epilepsiji, poticanju na kretanje i jačanje osjećaja zajedništva, čime sudionici pružaju vrijedan doprinos globalnoj inicijativi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se epilepsija godišnje dijagnosticira kod pet milijuna ljudi. Epilepsija je jedan od najčešćih neuroloških poremećaja u svijetu, koji pogađa više od 50 milijuna ljudi svih dobnih skupina. Gotovo 80% onih koji žive s epilepsijom živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je i dalje izrazito nejednak pristup dijagnosticiranju, liječenju i kontinuiranoj njezi. Procjenjuje se da 70% ljudi diljem svijeta ne prima potrebnu skrb, unatoč činjenici da se epilepsija u mnogim slučajevima može učinkovito liječiti. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 40 tisuća oboljelih od epilepsije, od toga oko 18.000 djece, a u Europi se godišnje evidentira gotovo 300 tisuća novooboljelih.

Epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava, koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Uzroci epilepsije dijele se u kategorije: strukturni, genetski, infektivni, metabolički, imunološki i nepoznati. Mogu biti: prirođeni poremećaji razvoja, infekcije, tumori, bolesti krvnih žila, degenerativne bolesti, metabolički poremećaji, traume ili uzrok ostaje nepoznat. U odrasloj dobi najčešći uzrok je: moždani udar, trauma glave, prekomjerno konzumiranje alkohola i/ili droga, tumori i infekcije te metabolički uzroci. Psihogeni napadaji su vrlo česti, nastaju uslijed emotivne neuravnoteženosti i mogu se nerijetko izmjenjivati s epileptičkim napadajima u bolesnika s epilepsijom.

Prevencija

Procjenjuje se da se 25% slučajeva epilepsije može potencijalno spriječiti.

1. Sprječavanje ozljeda glave najučinkovitiji je način sprječavanja posttraumatske epilepsije (npr. smanjenje padova, prometnih nesreća, sportskih ozljeda i sl.)
2. Adekvatna perinatalna skrb može smanjiti nove slučajeve epilepsije uzrokovane porođajnom ozljedom
3. Kod djeteta s povišenom tjelesnom temperaturom korištenje lijekova i drugih metoda za snižavanje tjelesne temperature može smanjiti vjerojatnost febrilnih napadaja
4. Prevencija epilepsije povezane s moždanim udarom usmjerena je na smanjenje kardiovaskularnih čimbenika rizika, npr. mjere za sprječavanje ili kontrolu visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti te izbjegavanje duhana i prekomjerne konzumacije alkohola
5. Infekcije središnjeg živčanog sustava česti su uzroci epilepsije u tropskim područjima, gdje su koncentrirane mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima. Uklanjanje parazita u tim okruženjima i edukacija o tome kako izbjeći infekcije mogu biti učinkoviti načini za smanjenje epilepsije diljem svijeta.

Kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj?

1. Ne dozvolite da vas uhvati panika! Unatoč dramatičnosti velikih napadaja, važno je sačuvati prisebnost i učiniti sve da se pomogne osobi koja ima napadaj.
2. Mjerite vrijeme napadaja! Većina napadaja završi za 2 – 3 minute, a ako se radi o duljem trajanju napadaja uvijek je nužna hitna liječnička intervencija.
3. Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave! Najbolje je pod glavu staviti jastuk ili nekakav mekani predmet.
4. Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj radi održavanja prohodnosti dišnih putova!
5. Ne pokušavajte stavljati predmete između zubi! Pogrešno je i može dovesti do dodatnih ozljeda jezika, zubi ili obraza.
6. Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija!
7. Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
8. Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu umirujući!
9. Ostanite uz osobu dok se u potpunosti ne oporavi!
10. Nemojte davati osobama lijekove, hranu ili piće dok nisu u potpunosti budni!

Svakako pozovite hitnu medicinsku pomoć: 

• ako epileptički napadaj traje dulje od pet minuta
• ako se javi drugi epileptički napadaj neposredno nakon što je prvi završio
• ako osoba nakon napadaja ne dolazi k svijesti ili ne diše normalno
• ako ne postoje podaci da osoba od ranije boluje od epilepsije
• ako do epileptičkog napadaja dođe u vodi
• ako je osoba trudna, ozlijeđena ili boluje od šećerne bolesti.

Osim utjecaja na zdravlje, stigma, diskriminacija i nerazumijevanje i dalje ograničavaju obrazovanje, zapošljavanje, sigurnost i potpuno sudjelovanje u društvu milijuna ljudi s epilepsijom i njihovih obitelji. Epilepsija remeti sve aspekte života i lako može postati fizička, psihička i socijalna poteškoća pojedincima i njihovim obiteljima. Danas se epilepsija vrlo uspješno kontrolira, a stigma koja ju prati je posljedica neznanja i predrasuda. Stoga kampanje moraju biti usmjerene prema zakonodavcima, zdravstvenim djelatnicima, nevladinim organizacijama i čitavoj javnosti u cilju destigmatizacije epilepsije, podizanja svijesti o toj bolesti i pokretanja različitih obrazovnih programa s ciljem razumijevanja bolesti.

Ljubičasta boja simbolizira podršku, zajedništvo i podizanje svijesti o epilepsiji, a  upravo inicijativa „Osvijetlimo epilepsiju” poziva gradove i institucije da osvijetle svoje znamenitosti ljubičastom bojom, kao znak solidarnosti i zajedništva s oboljelima od epilepsije.

Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Fotografija: Vetre Antanaviciute-Meskauskiene / Alamy / Profimedia