Novost 01.10.2026
Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada
Image
Profimedia

Na temelju Rezolucije 45/106 Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, donesene 14. prosinca 1990. godine, 1. listopada proglašen je Međunarodnim danom starijih osoba.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba glasi „Doba dugovječnosti: preispitivanje sustava za dulji život“ (engl. The Age of Longevity: Rethinking Systems for Longer Lives).

Starenje stanovništva danas je globalni trend, a posebno je izraženo u regijama u razvoju, gdje najbrže raste broj osoba u dobi od 80 i više godina. Takvi demografski trendovi ukazuju na potrebu prilagodbe društvenih sustava sve duljem životnom vijeku.

Sve veći značaj stoga imaju ulaganja u prevenciju i očuvanje zdravlja tijekom cijelog života, kao i razvoj sustava socijalne zaštite, integrirane zdravstvene i socijalne skrbi te tržišta rada koja uključuju osobe svih dobnih skupina. Istodobno, potrebno je razvijati međusektorske pristupe koji prepoznaju dugovječnost kao pitanje od značaja za različita područja društva i cjelokupnu državnu upravu.

Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba prilika je za podsjetnik na važnost stvaranja društva u kojem će ljudi moći živjeti dulje, zdravije i kvalitetnije, uz podršku sustava koji odgovaraju potrebama svih generacija.

Tema Međunarodnog dana starijih osoba (United Nations’ International Day of Older Persons) 2026. usredotočuje se na ciljeve:

  • Razmotrimo kako produljenje životnog vijeka preoblikuje zdravstvene, društvene i gospodarske prilike, uključujući potrebu za zdravstvenim sustavima, tržištima rada, okvirima socijalne zaštite i modelima javnog financiranja koji su bolje usklađeni sa stvarnošću duljeg života, kao i prilike koje zdrava dugovječnost može stvoriti za pojedince, zajednice i gospodarstva.
  • Istaknimo dokaze o čimbenicima koji utječu na dobrobit u starijoj životnoj dobi, s naglaskom na socijalne, gospodarske i okolišne odrednice zdravlja tijekom cijeloga životnog vijeka, važnost prevencije te kumulativne učinke nejednakosti na tijekove starenja.
  • Istražimo kako politike i sustavi s tržištima rada koja su dobno uključiva, s cjeloživotnim učenjem, proširenom pokrivenošću socijalnom zaštitom za neformalne radnike, integriranim modelima skrbi i cjelovitim pristupom vlade, koji odražavaju međusobnu povezanost dugovječnosti u svim sektorima, mogu bolje odgovoriti na dulji životni vijek.
  • Podijelimo perspektive iz različitih regija o iskustvu starenja, uvažavajući znatnu raznolikost u načinu na koji se starenje stanovništva odvija s obzirom na razine dohotka i zemljopisni položaj, kao i važnost rješenja koja odražavaju lokalne prilike i stvarna životna iskustva.
  • Potičimo dijalog između istraživanja, kreiranja politika i prakse, oslanjajući se na spoznaje iz demografije, gerontologije, ekonomije, javnog zdravstva i područja ljudskih prava, kako bi se podržali odgovori utemeljeni na dokazima koji se odnose na prilike i implikacije starenja svjetskog stanovništva.

Potpuno je jasno da su zdravstveni sustavi, tržišta rada, sustavi socijalne skrbi, obrazovni sustavi te planiranje stanovanja i infrastrukture, kao i fiskalne održivosti, isprepleteni s dugovječnošću stanovništva te se ne mogu razmatrati izolirano.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba 2026. održavaju se:

  • 232. Gerontološka tribina, 8. listopada 2026. godine u Velikoj dvorani NZJZ „Dr. Andrija Štampar“. Gerontološku tribinu pod naslovom „Starija dob i lijekovi: kada je manje – više?“ organizira Služba za javnozdravstvenu gerontologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba i Služba za znanost i nastavu, Referentni centar za farmakoepidemiologiju Ministarstva zdravstva. Cilj tribine je otvoriti temu o izazovima i specifičnosti primjene lijekova u starijoj životnoj dobi te ulozi kvartarne prevencije za starije osobe.
     
  • 3. Gerontološko-gerijatrijsko-javnozdravstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Zlatne godine održava se u Trakošćanu od 5. do 6. listopada 2026. godine s posebnim naglaskom na međugeneracijsko povezivanje, socijalnu uključenost starijih osoba i zdravo aktivno starenje.

Pripremila: izv. prof. prim. dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med., Služba za javnozdravstvenu geronotologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba


Fotografija: Klaus Tiedge / ImageSource / Profimedia