Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima. To je prilika da se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba provodeći kampanje, javnozdravstvene akcije, izložbe te druga prigodna događanja. Inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu pokrenuta je još 1930. godine, ali tek nakon Drugog svjetskog rata tzv. dugi bijeli štap počinje se primjenjivati kao pomagalo za kretanje slijepih. Dan bijelog štapa prvi puta se obilježava 1964. godine. Republika Hrvatska se pridružila mnogobrojnim zemljama u obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 1996. godine, od kada je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih osoba.
U današnjem sve gušćem prometu, bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i prometni zaštitni znak slijepih osoba. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, sve što je izvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica. Samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa svladava se na tečaju poduke usvajanjem osnovnih tehnika vještine korištenja štapa, osnovnih prometnih pravila te konfiguracije terena kojim će se osoba samostalno kretati.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je u svijetu je 39 milijuna slijepih te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija osoba s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2025. godini registrirano je 22.765 osoba s oštećenjem vida, što čini 3,4 % ukupnog broja osoba s invaliditetom. Osobe starije od 65 godine čine udio od 53,4 %, dobnoj skupini od 20 do 64 godina pripada 38,7 % osoba, a 7,9 % osoba je do 19 godina starosti. U Gradu Zagrebu registrirana je 3.081 osoba s oštećenjem vida, uz udio od 2,6 % u ukupnom broju osoba s invaliditetom grada. Prema dijagnozama koje u potpunosti ili većoj mjeri invalidiziraju osobu, u Hrvatskoj je registrirana 16.351 osoba s vidnim poremećajem i sljepoćom, u gradu Zagrebu 2.206 osoba. Osobe starije od 65 godina čine udio od 47,1 %, zatim 43,7 % osoba je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine te 9,2 % djece i mladih do 19 godine starosti. Očna i tiflotehnička pomagala u Gradu Zagrebu koristi 14.775 osoba, dok u Republici Hrvatskoj koristi 104.701 osoba.
Ako ne vidimo, nismo nevidljivi!
Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije, nedostatku ili nemogućnosti nabavke asistivnih pomagala. Neophodno je stalno praćenje potreba i problema slijepih osoba jer se uz svakodnevni napredak tehnologije i poboljšanja olakšava svakodnevica i unaprjeđuje kvaliteta njihovog života. Za slijepe i slabovidne osobe izuzetno je važna psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija. Provodi se s ciljem osposobljavanja za izvršavanje svih radnji potrebnih za samostalno življenje, podiže nivo samostalnosti i sposobnosti sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog života. Prema medicinskoj indikaciji osigurana osoba ima pravo na pomagala koja su utvrđena popisom dostupnih pomagala. Pomagala za slijepe i slabovidne osobe možemo podijeliti na optička, neoptička i elektronska pomagala. Također izuzetno je važno prilagoditi okolinu slijepoj i slabovidnoj osobi (raspored namještaja u stanu, korištenje uređaja sa zvučnim signalom ili adaptiranim kazaljkama itd.).
Slijepe osobe i osobe oštećena vida treba poticati na korištenje novih tehnologija, a upravo asistivna tehnologija predstavlja interdisciplinarno područje koja se sastoji od sredstava, proizvoda, metodologije, strategije, prakse i usluga kojima je cilj promicanje funkcionalnosti za slijepe i slabovidne osobe. Važne su prvenstveno iskoristivost, funkcionalnost, minimalizam, dizajn, ali i dostupnost tehnologije - primjerice elektronski ultrazvučni bijeli štap, govorni kuhinjski termometar, različite aplikacije za pametne telefone i računala, senzori, nosivi uređaj koji omogućuju da osjete svoju okolinu i kreću se sigurnije. Iako ovoj populaciji moderna tehnologija značajno olakšava život i dalje je nužna ljudska podrška, kroz kontinuirani rad i pomaganje svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta, osnivanjem mobilnog tima stručnjaka, edukacijom članova obitelji, stručnjaka i zajednice o pravilnom pristupu i komunikaciji sa slijepom i slabovidnom osobom. Jedan od najvažnijih preduvjete neovisnog življenja svake osobe, pa tako i slijepe osobe i osobe s oštećenjem vida je mobilnost. Hrvatski savez slijepih obilježava Međunarodni dan bijelog štapa provodeći kampanju „Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“.
Stručnjaci Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ održat će u Udruzi slijepih Zagreb javnozdravstvenu akciju za korisnike i djelatnike Udruge slijepih Zagreb i Hrvatskog saveza slijepih s ciljem promicanje zdravlja i unapređenje znanja te podizanja svijesti kod slijepih osoba vezano uz zaštitu zdravlja.
Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ. Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Formatoriginal / Alamy / Profimedia
