
Bolesti štitnjače danas su jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Svake se godine u siječnju obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače, kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Bolesti štitnjače zahtijevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života oboljele osobe. Uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevan život i aktivnosti pojedinca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga su njih 20 % stanovnici Europe. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače češći je oko četiri puta u žena, nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi. U Hrvatskoj na operaciji štitnjače godišnje završi oko 3.000 osoba, od toga 600 oboli od karcinoma štitnjače. Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.
Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda)
Štitna žlijezda jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20. do 40. godine. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti i s godinama te, uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.
Rizični čimbenici za razvoj bolesti štitnjače
Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma), koja nastaje uslijed nesdostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).
Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije
Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
- ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
- laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
- ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači,
- scintigrafija štitnjače.
CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače. Također, u svakog novorođenog djeteta uzima se krv iz pete treći dan po rođenju i određuje TSH. Ukoliko je TSH povišen, ponavlja se uzimanje uzorka krvi za određivanje T4 i TSH, kako bi se dokazala ili isključila hipotireoza (kongenitalna novorođenačka hipotireoza).
Edukacija
Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako je vaš stil života povezan s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi!
Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:
1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.
Prvi korak - promijenite stil života!
Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim poslijepodnevnim satima, kada imate više energije. Tijekom poslijepodnevnih sati smanjite intenzitet aktivnosti. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje, kako biste odmorili organizam za novi dan. Odvojite tijekom dana vrijeme samo za sebe i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo