Kada bi se organiziralo neko natjecanje droga za popularnost među mladima, svjetski prvak svakako bi bila marihuana. Mladi o njoj govore kao o dragom prijatelju koji je uvijek dobrodošao, koji im čini samo i jedino dobro. Potvrdu za ovo nalazimo u praksi, u svakodnevnim razgovorima s  konzumentima. Gotovo svi naši mladi sugovornici smatraju da bi marihuanu trebalo legalizirati, jer je tako „svugdje u svijetu“. Kad smo govorili o alkoholu, spominjali smo zablude koje značajno utječu na ponašanje mladih. Iskrivljene „činjenice“ vezane za marihuanu još su brojnije i mnogim konzumentima služe kao argumenti u svakoj raspravi. Roditelji se ponekad osjećaju nemoćnima jer ne znaju kako odgovoriti na to.

Koristeći se višegodišnjim iskustvom u radu s mladima te uz pomoć znanstvenih činjenica, ovdje donosimo najčešće zablude koje mladi koriste kad brane „travu“.

Mladi  marihuanu uglavnom opisuju kao biljku koja je sasvim prirodna, koju hrane jedino sunce i kiša. U stvarnosti uopće nije tako. Proizvođači marihuane čine sve da svoj proizvod učine što jačim i adiktivnijim. Biljku tretiraju različitim kemikalijama poput PCP-a, formaldehida, kodeina, kokaina (NIDA). Pri prodaji, dileri ne nude popis sastojaka. Onaj tko kupuje neće dobiti garanciju o čistoći marihuane. Činjenica je da konzumenti marihuane zapravo nikad ne znaju što konzumiraju.

Klijenti Centra za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti koji su upućeni u tretman zbog marihuane jednoglasno tvrde: „travu puše svi, ja ne znam nikog tko to ne radi“. Uvjerenje da „svi puše“ proizlazi iz jednostavne činjenice da se pušači marihuane uglavnom druže jedni s drugima. Glavna poveznica za ovakva prijateljstva je upravo marihuana, „čist“ i napušen nemaju što raditi zajedno, nemaju nikakvih sličnih interesa. Dakle, usprkos popularnosti marihuane, nije točno da ju puše svi.

Pušači marihuane, osobito oni koji to čine često, tvrde kako marihuana ne može izazvati ovisnost. Oni se koriste poznatom izjavom: “mogu prestati kad hoću”. Činjenica je da to nije točno, jer se mnogi od njih itekako muče da uspostave kakvu – takvu apstinenciju. Iskustva Centra za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ukazuju na veliku ovisničku snagu marihuane. Konzumenti tek nakon duljeg tretmana priznaju da imaju poteškoća s uspostavom apstinencije. Marihuana može i hoće izazvati ovisnost kod osoba koje ju redovito konzumiraju.   Što ranije počne konzumiranje, to je veća vjerojatnost da će doći do ovisnosti. Povećanje količine da bi se postigao isti učinak i apstinencijski sindrom prisutan je kod redovitih pušača marihuane, jednako kao i kod konzumenata drugih droga (NIDA).

„Od mog frenda ujak ima na poslu jednog čovjeka koji se izliječio od raka samo travom.“

Slične izjave često se mogu čuti od djece i mladih koji olako uzimaju kao istinu ono što čuju od vršnjaka, pronađu na internetskim stranicama sumnjive vrijednosti i sl. Marihuanu rado prikazuju kao čudotvoran lijek za sve bolesti. Marihuana i njeni sastojci predmet su mnogih medicinskih istraživanja. Ono što je do sada poznato jest sljedeće: kanabinoidi se koriste kao sastojak oralnih sredstava za smanjenje mučnine kod kemoterapije karcinoma. Ekstrakti marihuane pomažu kod boli i spazama kod oboljenja kao što je multipla skleroza, a dokazano je da potiču apetit kod osoba oboljelih od AIDS-a (NIDA).

Marihuana kod zdravih osoba nema opravdane primjene.

„To što ja imam loše ocjene, nema veze s travom“.

U praksi se vrlo rijetko mogu susresti osobe koje redovito konzumiraju marihuanu i uspješne su u školi. Razlog je vrlo jednostavan: marihuana ima izrazito negativan utjecaj na pažnju, koncentraciju, pamćenje, učenje…  Posljedično, netko tko svakodnevni puši marihuanu može funkcionirati na intelektualno nižoj razini. U konačnici to znači da mladi koji redovito puše marihuanu postižu slabiji školski uspjeh, rjeđe studiraju i tako smanjuju vlastite šanse da žive ispunjeniji život (NIDA).

„Od marihuane se osjećam bolje, ne trebaju mi nikakvi lijekovi, bolje spavam…“

Ovom uvjerenju valja pristupiti vrlo pažljivo.

Poznato je da neke osobe dožive simptome psihoze nakon pušenja marihuane. Iako su zastrašujući, ovakvi simptomi obično nestanu nakon što se prekine konzumacija. Međutim, kod osoba koje inače imaju psihotične poremećaje, marihuana će ih još pogoršati (ADAI). Prema nekim istraživanjima, konzumiranje marihuane u adolescenciji povećava rizik od javljanja simptoma psihoze u odrasloj dobi (Arseneault i sur., 2002; Parakh i Basu, 2013). Važno je sljedeće: osobe koje u obitelji imaju slučajeve psihičkih bolesti trebale bi se suzdržati od konzumiranja marihuane.

Povezanost marihuane i depresije i anksioznosti je pomalo neobična: marihuanu se često konzumira s ciljem smanjenja simptoma. Može izgledati da marihuana olakšava tjeskobu i depresivnost. Međutim, pokazalo se da konzumenti marihuane imaju značajno izraženije simptome ova dva poremećaja od onih koji ju ne konzumiraju. Osobe koje konzumiraju marihuanu i alkohol u još su većem riziku (Pacek i sur., 2013). Studije su pokazale da je intenzivno pušenje marihuane u adolescenciji prediktor razvoja depresije i anksioznosti u odrasloj dobi (Patton i sur., 2002).

Uvjerenje da je marihuana u „bijelom svijetu“ sasvim legalna mladi rado iznose kao provjerenu istinu. Pri tome, naravno, najprije spominju Nizozemsku. Međutim, ni to nije točno. Brkajući pojmove „legalizacija“ i „dekriminalizacija“, vjeruju da se u stranim zemljama marihuanu može kupovati i prodavati kako tko želi. Ni u najspominjanijoj Nizozemskoj to nije slučaj. Dekriminalizirana je uporaba za vlastite potrebe. Sve što prelazi tu definiciju podliježe zakonskim sankcijama.

Spomenuli smo neke najčešće zablude mladih vezane za marihuanu, nadajući se da će pomoći roditeljima koji se nađu u raspravi sa svojom djecom, „braniteljima“ marihuane.

S obzirom da je marihuana već dugo prisutna kod nas, valja napomenuti još nešto: u našem Centru ponekad u tretman ulaze djeca čiji su roditelji bili (ili su još uvijek) pušači marihuane. Njihov pozitivan stav prema konzumiranju značajno utječe na djecu i dodatno otežava tretman i uspostavu apstinencije. Nađe se i poneki roditelj koji svom djetetu sam nabavlja marihuanu što predstavlja nove izazove  u radu s mladima.

U sljedećem tjednu još će biti govora o marihuani, odnosno jednom njenom važnom sastojku  cannabidiolu (CBD), a spomenut ćemo i sintetičke kanabinoide.