Novost 19.09.2023
Svjetski dan Alzheimerove bolesti – Nikada nije prerano, nikada nije prekasno, 21. rujna
Image
Alzheimerova bolest
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će Dan otvorenih vrata putem otvorenih telefonskih linija...

Diljem svijeta rujan predstavlja mjesec Alzheimerove bolesti. Ove godine 21. rujna, obilježava se dvanaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tokom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Ovogodišnji slogan kampanje je Nikada prerano, nikada prekasno, čime se nastoji osvijestiti kako javno-zdravstvene i informacijske kampanje o rizičnim faktorima vezanima uz demencije te načini redukcije istih, mogu pomoći odgoditi početak demencije, ali djelovati i preventivno!

Činjenice o različitim vrstama demencije

Demencija predstavlja skupni naziv za progresivni neurodegenerativni sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije osobe. Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija. U 75% slučajeva demencije ostaju neprepoznate i nedijagnosticirane.

Demencije ne poznaju socijalne, ekonomske ili geografske granice. Iako se iskustva osoba u početnim stadijima demencije razlikuju, u kasnijim uznapredovalim stadijima demencije osobe najčešće nisu sposobne brinuti o sebi i trebaju pomoć za različite svakodnevne obaveze i zadatke. Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.

Neki od ranih znakova demencije su:

  • gubitak kratkotrajnog pamćenja;

  • teškoće u pronalasku adekvatnih riječi u govoru i/ili teškoće u razumijevanju riječi drugih osoba;

  • teškoće u izvođenju rutinskih zadataka (npr. oblačenje košulje);

  • nagle promjene raspoloženja te promjena ličnosti.

Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije. Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 milijuna osoba do 2050. godine. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju. Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na samo prvo mjesto! S druge strane, procjenjuje se da se 40% slučajeva demencije moglo odgoditi na određen vremenski period ili pak prevenirati!

Nikada nije prerano, nikada nije prekasno – Rizični faktori za razvoj demencije

Postoje geni koji se povezuju s povećanim rizikom razvoja demencije. No istraživanja ukazuju kako su genetski faktori odgovorni tek za 1 posto demencija! Iako ne možemo promijeniti svoj genetski kod, istraživanja ukazuju kako čak 12 rizičnih faktora doprinosi razvoju demencije. Na tih 12 faktora možemo itekako utjecati i time odgoditi raniji početak demencije ili pak možda i trajno prevenirati demenciju. U nastavku su navedeni faktori koji mogu doprinijeti razvoju demencije (Livingston i sur., 2020) :

  1. Nedostatak fizičke aktivnosti

  2. Pušenje

  3. Pretjerana konzumacija alkohola

  4. Zagađenje zraka

  5. Povrede glave

  6. Manjak socijalnih kontakata i druženja

  7. Nizak stupanj obrazovanja

  8. Pretilost

  9. Visok krvni tlak

  10. Dijabetes

  11. Depresija

  12. Slušne poteškoće

Mnogi od ovih rizičnih faktora su ujedno i rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, raka i dijabetesa. Iako promjena sama po sebi nije laka, kao pojedinci imamo ogroman potencijal mijenjati vlastitu svakodnevicu, a time i prevenirati nastanak bolesti kao što su različite vrste demencija. Stoga se nastojite orijentirati za početak na redukciju barem jednog od prije navedenih rizičnih faktora, a postepeno možete raditi na više njih! Jer nikada nije prerano, a ni prekasno.

Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti – 21. rujna, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda održat će DAN OTVORENIH VRATA putem otvorenih telefonskih linija, u vremenu od 12.00 do 15.00 sati. na lokacijama Ožegovićeva 9 (telefon: 01 6414 030) i Remetinečki Gaj 14 (telefon: 01 3830 088). Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.

Uz podršku Grada Zagreba, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti će također obilježiti Svjetski dan Alzheimerove bolesti na sajmu zdravlja ŠTAMPAR U TVOM KVARTU na adresi Trg Eugena Kvaternika 6 (Kvaternikov trg), putem informacijskog štanda na kojem će svi zainteresirani imati priliku dobiti informacije o pružanju pomoći i skrbi oboljelima od demencije te pružanju podrške, savjetovanja i potpore njegovateljima osoba s demencijom od 9.00 do 12.00 sati.


Tekst pripremila: mag. psych. Valerija Posavec, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

 

Image
Svjetski dan AB_poster
Image
Svjetski dan AB_rizični faktori