U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana je 224. gerontološka tribina pod nazivom „Palijativna skrb”, koju je prigodnim riječima otvorila voditeljica Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije.
Program 224. gerontološke tribine bio je posvećen prikazu organizacijskog modela palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i zbrinjavanju bolesnika u kućnim uvjetima.
Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja te procjene i suzbijanja boli, fizičkih i psihosocijalnih problema. Onkološke bolesti i kronične nezarazne bolesti s egzarcebacijom su prevalirajuće dijagnoze u osoba koje trebaju palijativnu skrb. Palijativna skrb ne smije se uvjetovati s dobi ili dijagnozom bolesnika te je treba pružiti pravovremeno, poštujući sve utvrđene stručne, etičke i organizacijske principe koji se primjenjuju poglavito na razini primarne zdravstvene zaštite.
Uvodno predavanje održala je Jelena Bilić, mag. med. techn., koordinatorica palijativne skrbi Doma zdravlja Zagreb – Istok. Istaknula je kako Mreža palijativne skrbi zahtijeva koordinaciju više faktora uključujući definiranje ciljeva i standarda kvalitete, jedinstveni kriteriji za prijem i otpust na svim razinama skrbi, korištenje zajedničkih metoda procjene i provedbu zajedničkih terapijskih strategija temeljenih na raspoloživim dokazima. Izazovi prakse su prekasno uključivanje u skrb, nepoznavanje organizacije palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, otpori/neznanje profesionalaca te nedostatak kadrova i motivacije za rad u palijativnoj skrbi.
Rukovoditeljica službe za palijativnu skrb Doma zdravlja Zagreb – Istok, Ana Kotarski, dr. med., spec. obiteljske medicine, predstavila je model zbrinjavanja bolesnika u kućnim uvjetima. Uključivanje u palijativnu skrb trebalo bi učiniti odmah pri postavljanju dijagnoze svim pacijentima s bolestima opasnima po život. U skrbi mobilnog palijativnog tima su osobe oboljele od onkoloških bolesti, demencija, zatajenja bubrega i srca te neuroloških bolesti. Značajke rada u palijativnoj skrbi su prilagođavanje plana skrbi potrebama pacijenta i obitelji, proaktivno djelovanje - anticipiranje tijeka bolesti, moguće komplikacije, nuspojave lijekova, zaštita pacijenta i zagovaranje želja pacijenta pred obitelji, skrbnicima i drugim medicinskim i nemedicinskim djelatnicima. Dobra komunikacija je osnovni alat rada u palijativnoj skrbi, aktivno slušanje bolesnika i obitelj / skrbnika te interdisciplinarni pristup kroz timski rad uključujući i duhovnika.
Zaključno je naglašena važnost edukacije i nastavak razvoja palijativne skrbi na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Nužno je javnozdravstvenim akcijama informirati, educirati i podizati svijest javnosti o palijativnoj skrbi te uključiti organizacije civilnog društva i jačati kapacitet volontera.
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba
