
Svjetski dan uha i sluha obilježavamo svake godine 3. ožujka s ciljem podizanja svijesti i poticanju brige o zdravlju uha i očuvanju sluha. Ovogodišnja kampanja stavlja naglasak na važnost promicanja i očuvanja sluha kod djece i mladih pod sloganom "Od zajednice do škole – zdrav sluh za svako dijete". Kampanja se ove godine fokusira na sprječavanje izbježivog gubitka sluha u djetinjstvu te osiguravanje ranog otkrivanja i skrbi za djecu s problemima uha i sluha.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako djeca čine oko 10 % ukupnog broja osoba s oštećenjem sluhom te da će do 2030. godine više od 500 milijuna ljudi imati ozbiljno oštećenje sluha koje će zahtijevati rehabilitaciju. Oštećenje sluha pogađa oko 95 milijuna djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina u svijetu, ali često ostaje neotkriveno te utječe ne samo na djetetov sluh već i na govor, jezik, kognitivni i socijalni razvoj dovodeći do lošijih obrazovnih ishoda, smanjenih izgleda za uspješno zapošljavanje i dugoročnih nepovoljnih ekonomskih ishoda. I prije polaska u školu i tijekom školovanja potrebna je pravilna obrada sluha. Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja upravo je oštećenje sluha. Pravovremenom dijagnostikom omogućuje se prilagodba tijekom obrazovanja i uključivanje u podršku razvoja i govora.
Ključne poruke:
- Više od 60 % oštećenja ili gubitka sluha u djetinjstvu može se spriječiti jednostavnim i isplativim mjerama javnog zdravstva.
- Rana identifikacija i skrb su ključni za sprječavanje dugoročnih utjecaja na razvoj, obrazovanje i buduće mogućnosti djece koja već žive s bolestima uha ili gubitkom sluha.
- Integriranje sustavnih programa probira i rane intervencije u planove školskog zdravlja i zdravlja djece može osigurati bolje ishode za djecu koja žive s problemima uha ili sluha.
Komunikacijski ciljevi su:
- promicanje rutinskih pregleda uha i sluha kao dijela školskih zdravstvenih programa,
- poticanje međusektorskih partnerstava (npr. primarnom zdravstvenom zaštitom, obrazovanjem i dr.),
- unaprjeđenje rane identifikacije, liječenja i upućivanja unutar postojećih platformi zajednice i škola,
- osnaživanje učitelja, roditelja, zdravstvenih radnika i djece putem informacijskih alata.
Tehnički alati Svjetske zdravstvene organizacije:
- Integriranje probira sluha u djetinjstvu
- Sprječavanje gubitka sluha i njega uha
- Procjena indikatora s pomoću indikatora praćenja
Kako ćemo čuti u budućnosti ovisi o tome kako danas brinemo o zdravlju uha. Najčešći uzroci gubitka sluha kod djece su prirođeni poremećaji i infekcije, još tijekom trudnoće ili tijekom uobičajenih upala gornjeg dišnog sustava i srednjeg uha. Značajno veću incidenciju oštećenja sluha imaju prijevremeno rođena djeca. S toga se već od 2006. godine u Hrvatskoj provodi probir novorođenčadi na oštećenje sluha kako bi djeca rođena s oštećenjem sluha već u najranijoj dobi bila upućena na rehabilitaciju.
Mnogi slučajevi gubitka sluha mogu se izbjeći usvajanjem sigurnog slušanja i dobre prakse za njegu sluha. Ovogodišnja tema u fokus stavlja upravo djecu i mlade kao posebno ugroženu skupinu koji su u riziku od trajnog gubitka sluha i zbog dugotrajne izloženosti glasnim zvukovima tijekom rekreacijskih aktivnosti kao što su slušanje glazbe, igranje video igrica, prisustvovanja koncertima, bučnim igraonicama i sl. Kod najmanje polovice oboljelih može se spriječiti gubitak sluha primjenom adekvatnih postupaka primarne prevencije.
Pratiti, prepoznati i reagirati na vrijeme
Na gubitak sluha mogu ukazati znakovi i simptomi kao što su:
- teško razumijevanje riječi posebno uz pozadinsku buku ili u skupini ljudi,
- često vam se govor i drugi zvukovi čine prigušenima ili tražite druge da govore sporije, jasno i glasno,
- pojačavate glasnoću na radiju ili televizoru češće nego inače,
- povlačite se iz razgovora zbog problema u komunikaciji.
Strategije koje mogu spriječiti i ublažiti gubitak sluha i njegove posljedice su:
- rano prepoznavanje,
- testiranje,
- pravovremeno liječenje upale uha i
- zaštita od preglasnih zvukova u našoj okolini.
Izuzetno važna strategija je educiranje i osnaživanje osoba kojima je oštećen sluh osiguravanjem rehabilitacije putem slušnih uređaja, titlovanjem filmova, emisija te učenjem znakovnog jezika. Prema podacima o vrstama oštećenja koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju funkcionalnog oštećenja osobe, u Republici Hrvatskoj je registrirano 21.429 osoba s oštećenjem sluha, a u Gradu Zagrebu 3.066 osoba s oštećenjem sluha (Izvješće o osobama s invaliditetom HZJZ-a, 2025.). Ranim i pravodobnim otkrivanje oštećenja sluha u preventivnom pogledu nastoji se otkriti eventualna oštećenja kako bi se mogla poduzeti određena djelovanja za sprečavanje trajnog i nepovratnog oštećenja slušne funkcije. Kasno otkrivanje ima dugotrajne posljedice te zahtijeva uspješnu suradnju stručnjaka, roditelja i djeteta radi pravodobne i odgovarajuće edukacije i rehabilitacije kojom se smanjuju posljedice oštećenja sluha i poboljšava komunikacija djeteta s okolinom. Cilj je potaknuti pojedince da promijene ponašanje kako bi spriječili gubitak sluha i zaštitili svoj sluh od glasnih zvukova, redovito provjeravali sluh, koristili slušne aparate ako je potrebno i podržali one koji žive s oštećenim sluhom. Za one koji žive s oštećenjem sluha, rana identifikacija i pristup pravodobnoj rehabilitaciju ključni su za postizanje njihovog najvećeg potencijala.
Obilježavanjem Svjetskog dana uha i sluha želimo poručiti: pratiti, prepoznati i reagirati na vrijeme!
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: - / Wavebreak / Profimedia


