Pod pojmom rak debelog crijeva najčešće podrazumijevamo malignu bolest kolona i rektosigmoidnog dijela crijeva. Kao i većina drugih malignih bolesti, ista nastaje nekontroliranim rastom promijenjenih ili oštećenih stanica u navedenim dijelovima tijela.
Kako bi se naglasila veličina izazova s kojim se kao zdravstveni sustav i javnost susrećemo na ovu temu te kako bi se ujedno istaknule i mogućnosti rane dijagnoze i prevencije, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. godine donio odluku o proglašenju ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“. Nastavno na dostupne podatke o pojavnosti i smrtnosti u našoj zemlji, u 2023. godini bilježimo 3.820 novooboljelih osoba oba spola te je samim time ovo sijelo na prvom mjestu po pojavnosti raka u našoj zemlji. U 2023. godini zabilježeno je 2.019 umrlih osoba (6. mjesto na rang ljestvici ukupno umrlih osoba u 2023. godini u RH).

Najznačajnije čimbenike rizika nastanaka raka debelog crijeva možemo podijeliti u dvije skupine:

• nepromjenjivi čimbenici rizika - dob i genetske predispozicije. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi i to poglavito iznad 40. godine života.
• promjenjivi čimbenici rizika – povezani su s načinom života i navikama. U iste ubrajamo prehranu bogatu masnoćama, a siromašnu voćem i povrćem te niskim udjelom vlakana; prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu tjelesnu aktivnost i pušenje. Čimbenici rizika iz ove kupine čine skupinu tzv. preventabilnih čimbenika rizika što podrazumijeva da osoba sama može utjecati na njihovu pojavnost i tako očuvati vlastito zdravlje.

Simptomi ove bolesti u početku nisu specifični i relativno dugo razdoblje ostaju neprepoznati i/ili ih gotovo i nema, a klinička slika ovisi o lokalizaciji, tipu te proširenosti tumora. Neki od simptoma su: krv u stolici, tanka stolica, osjećaj nepotpune ispražnjenosti crijeva, grčevi i bolovi u crijevima bez jasnog razloga, promjene u pražnjenju crijeva (izmjenjivanje proljeva i zatvora), neželjeni gubitak na tjelesnoj težini, povećani umor te slabokrvnost (osobito u muškaraca te žena u menopauzi).

Metode ranog otkrivanja

Rak debelog crijeva najčešće se razvija iz polipa, isti su izrasline u sluznici crijeva koje mogu biti na peteljci ili sa širom bazom. Smatra se da 1 % polipa ima mogućnost maligne promjene. Prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do 35 godina i upravo nam ta činjenica omogućava ranu, pravovremenu prevenciju, ali i intervenciju. Otkrivanje promjena u ranijim stadijima povećava mogućnost izlječenja, preživljenja te omogućava bolju kvalitetu života oboljelih osoba.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Krajem 2007. godine s provedbom je započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine života. U tijeku je reorganizacija programa zbog uvođenja novog probirnog testa pa do završetka iste nema aktivnog pozivanja u Nacionalni program. Navedeno ne umanjuje potrebu da ovakvim i sličnim aktivnostima ne potaknemo sve nas na potrebu očuvanja i unaprjeđenja vlastitog zdravlja.

Pripremila: prim. Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za epidemiologiju

Fotografija: Natallia Boroda / Alamy / Profimedia