Zdrava radna mjesta za sve uzraste

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu ove godine obilježava se od 23. do 27. listopada s vodećom temom „Zdrava radna mjesta za sve uzraste“, kao dio kampanje „Zdravo radno mjesto“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). 

Duži radni vijek je neminovnost našeg vremena. Procjenjuje se da će u mnogim europskim zemljama do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30% radne snage. Demografske promjene koje su prisutne mogu prouzročiti probleme, ali osiguranjem održivog radnog vijeka mogu se izbjeći negativne posljedice. Rad je važan kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje svakog čovjeka, a dobrim upravljanjem sigurnošću i zdravljem na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. Naglasak javnozdravstvenih kampanja posvećenih zdravlju na radnom mjestu je na prevenciji bolesti i ozljeda na radu, utemeljeno na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu, te podizanje razine svijesti o potrebi provedbe sigurnosti i zaštite na radu. Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacija rada. Nastavlja se i provedba Europske dvogodišnje kampanje (2016./2017.) “Zdrava radna mjesta za sve uzraste”. Sigurni i zdravi radni uvjeti važni su tijekom cijelog radnog vijeka za radnike, poslodavce i tvrtke kao i društvo u cjelini. Važnost zdravlja i sigurnosti na radu dodatno je naglašena i obilježavanjem vodeće teme Svjetskog dana mentalnog zdravlja ove godine „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. 

Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.

Starenje radne snage predstavlja različite izazove za sve one koji su uključeni u upravljanje SZR-om:

  • dulji radni vijek može rezultirati duljom izloženošću rizicima;

  • porast broja radnika s kroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama;

  • potencijalna veća osjetljivost starijih radnika na određene opasnosti po sigurnost i zdravlje;

  • potreba da se vodi računa o visokoj stopi zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslovima koji uključuju teška fizička i mentalna opterećenja, ručni rad ili atipično radno vrijeme;

  • važnost prevencije invaliditeta, rehabilitacije i povratka na posao;

  • sprječavanje diskriminacije zbog životne dobi na razini društva.

Kampanja podiže svijest o važnosti dobrog upravljanja zaštitom na radu za vrijeme cijelog radnog vijeka te o potrebi prilagođavanja potrebama pojedinaca – bilo na početku ili na kraju karijere zaposlenika. Zdravo starenje na mjestu rada i odlazak u mirovinu dobrog zdravlja može se postići ako se uspješno upravlja zaštitom na radu i uzme u obzir raznolikost koja postoji među radnom snagom. 

Osnovni ciljevi kampanje su:

  • promicanje održivog rada i zdravog starenja od samog početka rada;

  • suzbijanje zdravstvenih problema tijekom radnog vijeka;

  • osiguravanje načina za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu poslodavcima i radnicima adekvatnih načina u kontekstu sve starije radne snage.

  • poticanje razmjene informacija i dobrih praksi. 

Izgradnja kulture prevencije za zdravo mjesto rada 

Neizostavan dio svakog poslovnog i sigurnosnog procesa je upravo čovjek. Njegovi potencijali predstavljaju najvažniju ulogu u tim procesima i njima se poklanja sve veće značenje kao i tome u kakvoj se okolini radnik nalazi. Radna sposobnost podrazumijeva uspostavljanje ravnoteže između rada i resursa pojedinca, ako su dobro usklađeni radna sposobnost je dobra. Ključni čimbenici na koje treba obratiti pažnju su: 

  • zdravlje i funkcionalne sposobnosti; 

  • obrazovanje i kompetencije;

  • vrijednosti i stajališta i motivacija;

  • radno okruženje i zajednica;

  • sadržaj, zahtjevi i organizacija rada.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) promiče preventivne pristupe u pet koraka: 

  1. prepoznati opasnosti i rizike kao i radnike kojima oni prijete; 

  2. procijeniti rizike i postaviti prioritete;

  3. preventivne aktivnosti;

  4. poduzeti mjere;

  5. ocjena. 

Na zdravlje zaposlenika kasnije u životu znatno utječe ponašanje u pogledu zdravlja u ranijim godinama. Usvajanjem i primjenom zdravih životnih navika (uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost) te izbjegavanjem rizičnih čimbenika i ponašanja, moguće je odgoditi smanjenje funkcionalne sposobnosti ili svesti na najmanju moguću mjeru. U promicanju zdravog načina života i pružanju podrške aktivnostima kojima se sprječava smanjenje tjelesnih sposobnosti, radno mjesto ima ključnu ulogu pomažući u održavanju radne sposobnosti. Promicanje zdravlja na radu obuhvaća različite teme, uključujući prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, adekvatno vrijeme oporavka i sna. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata te stoga preventivne aktivnosti imaju poseban značaj jer radeći provodimo trećinu svog života. 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“