Zaštita zdravlja starijih i pravobraniteljstvo za starije

Na 9. sjednici Povjerenstva za ljudska prava, održanoj 4. studenog 2015. u Vladinom Uredu za ljudska prava na temu Zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj govorila je doc. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za zdravstvenu gerontologiju - Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. 

U većini europskih zemalja unatrag nekoliko desetljeća prisutan je proces demografskog starenja, a progresivno povećanje udjela starije životne dobi ostavlja posljedice na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarsku strukturu društva čime postaje jedan od glavnih socioekonomskih i političkih izazova. Zbog toga su postavljena četiri strateška prioriteta SZO-a koja se odnose na aktivno starenje pučanstva Europe: 1) zdravo starenje 2) razvoj suportivne zajednice 3) prilagodba zdravstvenog  sustava  i 4) razvoj gerontoloških istraživanja i jačanje baze gerontoloških pokazatelja.

Hrvatska se s udjelom od 17,7% starijih od 65 godina, prema klasifikaciji UN-a nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom čime se otvara pitanje unaprjeđenja životnog položaja, zdravlja i   kvalitete života  osoba starije životne dobi, a planiranje zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe predstavlja široko koncipiran sadržaj od strateškog značaja.

Glavno zdravstveno obilježje i pokazatelj kvalitete života osoba starije dobi je njihova funkcionalna  psihofizička osposobljenost. U Hrvatskoj, prema podacima Popisa stanovništva udio starijih osoba s poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju u 2001. iznosio je 21,36%, dok se u 2011. taj udio povećava na 46,49%. Budući da su glavni uzroci koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti  starijih osoba kronične nezarazne bolesti izuzetno je važno razvijati preventivne aktivnosti radi zaštite i očuvanja njihova zdravlja. Primarna prevencija za starije osobe je važna i kao racionalizacija rastuće gerijatrijske potrošnje, a osobito u prevenciji i gerontološkoj rehabilitaciji nastanka pojavnosti gerijatrijskog domino -efekta koji se javlja isključivo u gerijatrijskog bolesnika.

Zbog negativnih implikacija starenja populacije na gospodarski rast, kao jedno od mogućih rješenja nameće se kasniji odlazak u mirovnu uvjetovan upravo funkcionalnom sposobnošću pojedinca. U Hrvatskoj životna dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iznosi 65 godina. No, od ukupno 1.124.022 korisnika mirovine u RH, samo 44,77%  zauzimaju starosne mirovine, pri čemu je prisutan izrazito nepovoljan omjer od 1 umirovljenika na 1,25 osiguranika. Kako bi se i u starijoj dobi održala radna sposobnost, potrebno je preventivnim aktivnostima poticati očuvanje zdravlja i radnih mogućnosti starijih zaposlenika. Pri tome je planiranje, utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, osnova gerontološko javnozdravstvenog menadžmenta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih država svijeta. 

Nije rijetkost da se postupci u pružanju skrbi, od mjerodavnih koji nisu dodatno educirani iz gerontologije i gerijatrije, unaprijed prilagođavaju dobi onog kojemu je potrebna. Takvim pristupom se tražitelj skrbi neminovno dovodi u diskriminirajući položaj. Zbog toga je od strane Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centra za zdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, predložena žurna nadopuna Ustava RH protiv diskriminacije po dobi. Time bi svako diskriminirajuće postupanje po dobi bilo protuustavno i protivno temeljnim ljudskim pravima. Također, nameće se potreba za osnivanjem pravobraniteljstva za starije osobe, s ciljem promicanja zaštite prava i interesa starijih osoba te suzbijanje dobne diskriminacije.

Sukladno sadašnjem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, pravo na bolovanje osigurano je članu obitelji određenom za njegu oboljelog supružnika i dijete. Kako bi se to pravo pod istim uvjetima osiguralo i za njegu člana obitelji starijeg od 65 godina, Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, predložili su izmjenu i dopunu Zakona koji se odnosi na ostvarivanje prava na bolovanje člana obitelji koji njeguje bolesnu stariju osobu (roditelj, baka i djed).

Zaključno, potrebna je suodgovornost stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih za kreiranje ili prihvaćanje novih ideja i dostignuća gerontološke i gerijatrijske znanosti u cilju prevencije bolesnog starenja i uz poštivanje uvjeta organizacijske i upravljačke hijerarhije, principa medicine bazirane na dokazima, gerontološkog holitičkog interdisciplinarnog pristupa te prava pacijenata. Zaštita zdravlja starijih ljudi glavni je pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva.

Članak pripremile dr. Ivana Popek i Marica Lukić, dipl. med. techn., Centar za zdravstvenu gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“