Volontiraj i izgrađuj zajednicu u kakvoj želiš živjeti! - Međunarodni dan volontera, 5. prosinca 2015.

„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,

uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Cilj kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu. Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Volontiranjem se, u smislu Zakona o volonterstvu, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom. Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu (NN 22/13), odnose se na:

  • dugotrajno i kratkotrajno volontiranje te volontiranje u kriznim situacijama,

  • definiciju volontera,

  • definiciju organizatora volontiranja,

  • načelo inkluzivnog volontiranja,

  • situacije u kojima je obvezno sklapanje Ugovora o volontiranju,

  • prava i obveze volontera i organizatora volontiranja,

  • kompetencije stečene volontiranjem.

 

Volontiranje

Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti za društveni i gospodarski razvitak Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranje pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:

  1. izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;

  2. jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;

  3. vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti;

  4. jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada.

Statistika organiziranog volontiranja u 2014. godini: u 2014. godini u Hrvatskoj je povećan broj volontera i organizatora volontiranja 54% u odnosu na prethodnu godinu. Statistički podaci o organiziranom volontiranju u 2014. godini: broj volontera/ki iznosi 45.955, broj organizatora volontiranja 1.032, broj volonterskih sati 2.597.121, a troškovi volontiranja 5.829.520,62 kn. (Izvor: www.mspm.hr) Prema podacima Volonterskog centra Zagreb, trenutno je aktivno 14.164 volontera, 19% je u dobi od 19 do 24 godine. Veći je udio žena (72%) u odnosu na muškarce (17%).

 

Međunarodni dan volontera i Volonterski centar Zagreb

U aktualnim događanjima vezanim uz izbjegličku krizu najučinkovitiji način potpore ugroženim zajednicama i ljudima upravo je volontersko djelovanje i spontano samoorganiziranje građana. U razdoblju od 1. do 20. prosinca, Volonterski centar Zagreb provest će brojne aktivnosti kojima građanima nastoji približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i dati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu: predavanje o volontiranju za srednjoškolce, suorganizacija okruglog stola o iskustvima i izazovima u angažiranju volontera, okupljanje i nagrađivanje volontera na Volonterijadi, predstavljanje koordinatora volontera uključenih u kampanju Very Important Volunteers te akcija sortiranja donacija za izbjeglice. Akcijom organizacije skladišta građanske inicijative „Are You Serious?” te sortiranjem donacija za izbjeglice nastoji se što efikasnije pomoći i odgovoriti na njihove potrebe na terenu. U dva dana plan je razvrstati donacije odjeće, obuće, hrane i higijenskih potrepština na način koji je najefikasniji za podjelu na terenu. Isto tako posložiti sortirane donacije na unaprijed određena mjesta u skladištu te prevesti dio donacija iz jednog u druga skladišta.

Što društvo dobiva volontiranjem mladih?

  • stvaranje novih vrijednosti;

  • veća građanska odgovornost i aktivizam mladih;

  • razvoj društvene solidarnosti;

  • bolja socijalno uključivanje mladih u društvo;

  • razvijanje kreativnosti i tolerancije;

  • bolju kvalitetu življenja;

  • humanije društvo;

  • prevenciju poremećaja u ponašanju;

  • bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;

  • učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;

  • povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.

 

Što mladi dobivaju volontiranjem?

  • samopoštovanje;

  • razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;

  • učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;

  • mogućnost utjecanja na društvene promjene;

  • nova znanja i vještine;

  • nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;

  • zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;

  • osjećaj korisnosti i pripadnosti;

  • prva profesionalna iskustva;

  • korisno provođenje slobodnog vremena.

 

Gdje se sve može volontirati?

Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom itd. Možete volontirati da zadovoljite svoje potrebe za stjecanjem novih vještina i iskustava, boravkom u kreativnom i dinamičnom okruženju ili pak da pomognete drugima.

 

Volontiranje može promijeniti nečiji život.

Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima 

koji se međusobno potpomažu.

Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje 

osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.

Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.

Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.

(Izvor: Imperial College London) 

 

Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi unatoč svemu ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje, u ovako postavljenom sistemu, moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. Onih koji to čine, iako se na prvi pogled tako ne čini, ipak ima dovoljno. 

Članak pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo