Vitamini u starijih – geroprofilaktična mjera

U organizaciji Hrvatskog instituta za nutricionizam, Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora (CSPEN) i inPharma časopisa, u Zagrebu je 11. rujna. 2015 održan stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom InPharma Vitamini 2015. Na skupu namijenjenom farmaceutima, liječnicima, nutricionistima i drugim stručnjacima s interesom za ovo područje, multidisciplinarni tim stručnjaka je kroz predavanja, rasprave, interaktivne radionice i neformalno druženje  prikazao  temeljne činjenice i najnovije spoznaje o vitaminima - tvarima koje život znače.

O povijesti vitamina, prvim otkrićima i razvoju spoznaje o važnosti vitamina za ljudsko zdravlje kroz noviju povijest, predavanje je održala doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. Kako je navela, iako je stoljećima bilo poznato da su neke bolesti vezane uz prehranu (primjerice, skorbut je bilo moguće prevenirati unosom voća i povrća, a noćno sljepilo se liječilo konzumiranjem jetre) te spoznaje nisu bile uvažavane u medicinskim krugovima tijekom 19. stoljeća. Tek s početkom 20. stoljeća započela je i vitaminska era. U počecima istraživanja znanstvenici su spoznavali esencijalnost i potrebne dnevne doze te uloge vitamina u organizmu. Značajniji uzlet primjena vitamina doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, ulaskom u kliničku medicinu.

Prof dr. sc. Željko Krznarić , dr. med. održao je predavanje o činjenicama i zabludama vezanim uz vitamine. Budući da je znanstveno–popularno promovirana važnost unosa vitamina i minerala za ljudsko zdravlje, danas velik dio populacije razvijenih zemalja konzumira dodatke prehrani među kojima vodeće mjesto zauzimaju upravo vitamini. Međutim, nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina (iznad preporučene doze) može biti štetno i kontraproduktivno za zdravlje. Zaključeno je kako je potrebno dodatno provođenje kliničkih studija da bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja i učinkovitosti vitamina u prevenciji i terapiji kroničnih degenerativnih bolesti.

Etiologiju i fiziologiju nastanka stresa te preventivnu i potpornu ulogu vitaminima kod dijabetesa, ali i drugih kroničnih stanja predstavio je doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med. Da bi se mogao prevenirati štetni utjecaj stresa na organizam, prvenstveno se moraju poznavati čimbenici koji pogoduju njegovoj pojavi (primjerice trauma, kofein, nedostatak sna i sl.). Mnoga istraživanja pokazala su da određeni vitamini, minerali i antioksidansi povoljno utječu na organizam, djelujući kao adaptogeni i izravno smanjuju razinu kortizola. Također, istaknuta je uloga vitamina D kod pacijenata s dijabetesom i njegovih učinaka na metabolizam glukoze. 

Prim. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić u svom predavanju je naglasila važnost primarne prevencije za brzorastuću populaciju osoba starijih od 65 godina te osnovnog obuhvata geroprofilaktičkih mjera. Starenje je prirodan fiziološki proces koji u pojedinih starijih osoba napreduje različitom brzinom. Energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima u starijoj dobi se smanjuju, a potrebe za mikronutrijentima ostaju jednake ili  su veće nego u zreloj dobi. Osim toga, stariji ljudi uzimaju mnogobrojne lijekove koji mogu utjecati na njihov prehrambeni status. Zbog toga je gerijatrijska populacija posebno izložena riziku od nedostatka vitamina i minerala, a planiranje obroka postaje važan dio nutritivne njege osoba starije dobi. Među najčešćim deficitima koje pogađaju osobe starije životne dobi su nedostatak vitamina B1 (tiamin), B6 ( piridoksin), B12 i folne kiseline. U starijoj dobi može biti i kritična opskrba vitaminom D jer ga starije osobe obično imaju manje prilike aktivirati izlaganjem tijela ultraljubičastim zrakama. Zbog toga prehrana starijih osoba treba biti u skladu sa smjernicama za prehranu starijih osoba (Vranešić-Bender i sur., Liječ. vjesnik, 2011;133:1-10). Praćenjem i evaluacijom zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju Zavoda utvrdio je važnost određivanja stanja uhranjenosti starijih osoba, koje uključuje primjenu minerala i vitamina u osiguranju aktivnog starenja, a omogućava se primjenom Web servisa NRS 2002/GeroS (podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika).

Na temu primjene vitamina u psihijatriji predavanje je održao prof. dr. sc. Miro Jakovljević, dr. med. U posljednjih stotinu godina mnoga istraživanja upućuju na važnu ulogu normalne razine različitih vitamina i minerala u mentalnom zdravlju, a njihovog deficita u duševnim poremećajima. Primjerice, anksioznost, nesanica, kronični umor, anoreksija čest su pratilac deficita vitamina B. Pojedini vitamini važni su za sintezu neurotransmitera, a rezistencija na standardnu psihofarmakoterapiju može biti povezana s nižom razinom pojedinih vitamina. Važna je činjenica da vitamini mogu imati pozitivan učinak i na nuspojave psihofarmaka. Unatoč tome, primjena vitamina u psihijatriji se danas često smatra lošom kliničkom praksom, alternativnom medicinom i skupim placebom. U izlaganju su istaknuta pozitivna iskustva u primjeni vitamina kao nadomjesne i dodatne terapije u liječenju velikih psihijatrijskih poremećaja.

Skup je završio interaktivnim radionicama sa sljedećom tematikom: vitamini B kompleksa i C vitamin u rukama ljekarnika - primjena i doziranje, prirodni dodaci prehrani i interakcija vitamina i lijekova.

Članak pripremile: dr. Ivana Popek i Manuela Maltarić, mag. nutr., Centar za zdravstvenu gerontologiju, Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba