Verbalna i neverbalna komunikacija

 

komunikacija

Komunikaciju možemo smatrati osnovom našeg odnosa s okolinom. Gotovo sve što govorimo i radimo u budnom stanju nazivamo komunikacijom. Ona jest temelj za razumijevanje naših odnosa, ali i uzrok njihovog ne razumijevanja.

Komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Većina ljudi misli da se najveći dio komunikacije odvija verbalno. Međutim, to nije točno. Najveći dio komunikacije, više od 70%, odvija se neverbalno.

Verbalna komunikacija znači da poruke razmjenjujemo riječima, a uključuje govor i slušanje. Za dobru komunikaciju potrebno je naći ravnotežu između govorenja i slušanja jer ćemo tako osigurati kvalitetan razgovor.

Neverbalna komunikacija podrazumijeva geste, mimiku i držanje tijela. S obzirom da većinu poruka šaljemo upravo na taj način, možemo reći da je ona izuzetno važna u izgradnji naših odnosa.

Jedna od ključnih postavki dobre komunikacije je usklađenost verbalne i neverbalne komunikacije.

To znači da naše riječi i držanje tijela trebaju biti u skladu s našim emocijama i stavovima. Problemi nastaju kada verbalno šaljemo jednu, a neverbalno sasvim suprotnu poruku.

PRIMJER:

Sljedeći primjer iz naše prakse dobro ilustrira gore navedeno: majka 16-godišnjeg mladića javila se zbog problema u komunikaciji sa sinom. On se teško miri s mjerama  opreza vezanim za zarazu. Odlazi od kuće, vraća se kad hoće, majka ne zna s kim se druži. Kada se vrati kući, majka ga čeka i počinje vikati na njega, prijetiti mu da ga više neće primiti u kuću ako opet ode van. Sin uzvraća vikanjem, optužuje majku da ga ne razumije, izjavljuje da će otići od kuće. Majka, i dalje vičući, kaže da se to ne smije dogoditi i počinje ga moliti da ostane kod kuće. Iako je već noć, ona počinje pripremati sinu njegovo najdraže jelo.

U ovakvoj situaciji majka šalje dvostruke poruke, a sin iz svega zaključuje da može činiti što hoće.

SAVJET:

Savjet majci u ovoj situaciji je da prije svega mirnim tonom popriča sa sinom. Majka bi trebala jasno reći zbog čega ne odobrava njegove izlaske i druženja u situaciji kada vlada pandemija. Osim toga, majka bi trebala jasno postaviti granicu i reći sinu koja je posljedica ukoliko se neće pridržavati njenih roditeljskih očekivanja i zahtjeva. Bitno je da u toj situaciji neverbalni govor tijela prati ono što majka govori, dakle ne pripremati najdraže jelo koliko god je dijete gladno nakon izlaska.  Ton glasa treba biti jasan i čvrst, a ne plačljiv. Poruke koje govori sinu vezane uz očekivanja trebaju biti jasno definirane, kao i posljedice koje će uslijediti ukoliko se istih neće pridržavati.

Tekst priredile: 

mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica

mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja

mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica