Toplinski udar i zaštita od UV zračenja

 

Mala je količina sunčeva zračenja dobrodošla, neophodna je za sintezu D vitamina, čime se pospješuje apsorpcija kalcija – nužnog za gradnju kostiju. Također je poznato da sezonske promjene (kraći dani u zimi) kod velikog broja ljudi mogi izazvati umor unatoč dovoljnoj količini sna te gubitak energije, tromost, tugu i tjeskobu. Skupina ovih simptoma (koji mogu biti različitog intenziteta) naziva se sezonski depresivni poremećaj i pogađa oko 10% stanovništva. Smatra se da razvoj ovog poremećaja izaziva smanjenje sunčeve svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Nedostatak sunčeve svjetlosti utječe na biokemijsku ravnotežu u mozgu mijenjajući mehanizam lučenja melatonina, hormona važnog za zdrav san te serotonina koji regulira dobro raspoloženje. Međutim, posljednjih desetak godina znanstvenici upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčeva zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.

Kada se govori o zaštiti zdravlja od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, osobe starije dobi, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenim prostorima. 

Toplinski udar

Toplinski udar stanje je povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini. Najvažniji mehanizam oslobađanja viška topline je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo, a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam.

Okolnosti nastanka toplinskog udara:

  • rad u kotlovnici i praonici rublja;

  • izloženost tjelesnim naporima na vrućini (vojnici, sportaši, građevinski radnici...);

  • debele osobe, alkoholičari i stariji ljudi, skloniji su toplinskom udaru.

Znakovi toplinskog udara: osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir; koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna; gubitak svijesti; tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42ºC ili više.

 

Postupak

Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38°C.

 

Preporuke: Zaštita od UV zračenja

Spriječavanje nastanka zloćudnih tumora kože važan je zadatak liječnika, a samopregled kože bitan je naročito kod osoba koje rade na otvorenom prostoru i onih koje imaju madeže. 

Opasnost od tumora kože počinje u djetinjstvu pri izlaganju suncu i zato je važno:

  • izbjegavati boravak na otvorenom od 10,00 do 17,00 sati;

  • nositi zaštitnu odjeću i naočale;

  • koristiti zaštitne kreme i ostala zaštitna sredstva;

  • odstranjivati sumnjive kožne lezije;

  • poticati mjere prihvatljivog ponašanja i umjerenog izlaganja prirodnom i umjetnom UV zračenju cjelokupnog stanovništva, a naročito djece, u svrhu:

    • smanjenja rizika pojave raka kože u kasnijoj životnoj dobi,

    • smanjenja oštećenja vida,

    • smanjenja oštećenja imunološkog sustava,

    • poboljšanja kvalitete života,

    • reduciranja troškova liječenja,

    • produljenja očekivanog trajanja života

    • zaštitite ozonskog omotača, koji je zadnjih 10 godina sve tanji upravo zahvaljujući ljudskoj djelatnosti.

Prema procjenama znanstvenika, svaki postotak oštećenja ozonskog omotača izaziva dodatnih tisuću slučajeva raka kože godišnje te sljepoću stotina tisuća ljudi širom svijeta. Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica, koji je nastao malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja epidermisa. Kao i kod većine ostalih malignih tumora, za nastanak malignog melanoma najvažniji su okolišni čimbenici (UV zračenje) te genetska komponenta. Rizik nastanka melanoma nije toliko povezan s kumulativnim, već s intermitirajućim, jakim izlaganjem suncu. Zloćudno ponašanje očituje se u ranom metastaziranju. U 50% slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35 do 50% zloćudnom preobrazbom madeža. Proteklih desetljeća zabilježen je znatan porast incidencije i mortaliteta uzrokovanog malignim melanomom.

Izlaganje UV-zrakama, naročito kod osoba svijetlije puti dovodi do porasta oštećenja kože (fotooštećenja), koja se manifestiraju prijevremenim starenjem kože ili kao rak kože. Skreće se pozornost na štetnost tzv. rekreativnog sunčanja – intenzivnog izlaganja suncu u kratkom vremenskom razdoblju, npr. tijekom kratkog godišnjeg odmora.