Svjetski dan srca, 28. rujna 2014.

Živi. Radi. Igraj se. Pridruži se.
 
Ovogodišnji Svjetski dan srca posvećen je okruženju u kojem živimo, a koje bi nam moglo omogućiti primjenu pozitivnih zdravstvenih navika u svakodnevici i unaprijediti zdravlje našeg srca. Okoliš koji pridonosi zdravlju srca podrazumijeva naš dom, radnu okolinu, škole i ostale obrazovne ustanove, gradske četvrti, lokalnu zajednicu. Poruka ovogodišnjeg dana srca potiče sve nas da doprinesemo u ostvarivanju okruženja u kojem možemo doprinositi zdravlju srca, odnosno smanjiti rizike srčano-žilnih bolesti. Vodeća ideja je da to možemo činiti kada radimo, kada se igramo, ali i u naše slobodno vrijeme. Srčano-žilne bolesti (kardiovaskularne) najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu. 17,3 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti srca i krvnih žila. Svake godine ova brojka je u porastu pa se procjenjuje da će do 2030. godine 23 milijuna ljudi umirati od ovih bolesti. Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80% prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih žila može se izbjeći ako se osnovni rizični čimbenici kao što su pušenje, loše prehrambene navike i fizička neaktivnost stave „pod kontrolu“. Često se „okrivljuje“ pojedinca za eventualnu pojavu bolesti srca i krvnih žila, međutim, osim osobne odgovornosti koja svakako postoji (odabirom odgovarajućeg zdravstvenog ponašanja i navika), okruženje u kojem živimo i mogućnosti koje imamo za provođenje kvalitetnog života i pozitivnih navika- također ima veliki utjecaj na naše zdravlje i zdravlje srca.
 
Napravite promjene u svom domu:
  • reducirajte hranu bogatu masnoćama, soli i šećerom;
  • „opskrbite“ se svježim voćem i povrćem;
  • pripremite zdravi obrok za posao koji ćete ponijeti sa sobom;
  • pripremite djeci voće za školu i jedan zdravi obrok;
  • ako pušite odlučite da to nećete činiti unutar svog doma (ili još korisnije: probajte s odvikavanjem);
  • ograničite gledanje televizije ( uz koje „ide“ pasivnost, a često i grickalice);
  • isplanirajte aktivnosti na otvorenom.
 
Utječite na promjene u radnoj okolini:
  • pokrenite inicijativu za „zdravo radno mjesto“;
  • zatražite od poslodavca mogućnost za provođenje pauze uz neku tjelesnu aktivnost;
  • što više se krećite (ako na radnom mjestu pretežno sjedite, ustanite i malo prošećite svaka dva sata);
  • u tijeku dana povremeno napravite vježbe razgibavanja;
  • pripremite bočicu s vodom koju možete držati kraj sebe na radnom mjestu;
  • šetajte ili se vozite biciklom do svog radnog mjesta ;
  • pokrenite (ili podržite) inicijativu za osiguravanjem zdravog obroka na radnom mjestu;
  • zahtijevajte radno mjesto „bez dima“.
 
Kao djelovati „lokalno" (u zajednici u kojoj živite, školi)?
  • Pokrenite i podržavajte inicijative i akcije vezane za zdrav okoliš.
  • Pokrenite inicijativu za izgradnju igrališta i parkova u vašem kvartu.
  • Organizirajte ili pokrenite inicijativu za edukacije o zdravlju u svojoj lokalnoj zajednici, školi koju vaša djeca pohađaju i slično.
  • Podržite inicijativu o zdravoj prehrani u školama.
  • Informirajte se o svojim pravima vezanim za okoliš i okruženje koje doprinose zdravlju.
 
Kako osobnim promjenama sačuvati zdravlje srca?
Budite aktivni:
  • usvojite tjelesnu aktivnost kao svakodnevni dio života;
  • budite svjesni da tjelesna aktivnost nije samo organizirano vježbanje već i rad u vrtu, šetnja, igra s djecom;
  • sjetite se svakodnevno da je vaše tijelo stvoreno za pokret;
  • „osvijestite” svoje tijelo (bolove i neugodu kod dugotrajnog sjedenja i mirovanja, osjete u tijelu nakon šetnje ili bavljenja sportom);
  • ako niste dovoljno tjelesno aktivni, uvodite tjelesnu aktivnost postupno da se ne bi izmorili i odustali;
  • osvijestite psihološki aspekt vježbanja: osjećaj ugode i opuštenosti nakon vježbanja i tjelesne aktivnosti, osjećaj zadovoljstva pozitivnim promjenama na svom tijelu;
  • ako se odlučite na vježbanje kombinirajte vježbe izdržljivosti i aerobne vježbe (cikličke vježbe koje umjereno povisuju srčani ritam i tako poboljšavaju funkciju srčano-žilnog sustava).
 
Jedite uravnoteženo:
  • pazite na unos kalorija;
  • pazite na kvalitetu prehrane (ravnomjeran unos bjelančevina, ugljikohidrata i masti);
  • pazite na unos masnoća, posebno na „skrivene” masnoće u hrani (suhomesnati proizvodi);
  • pazite na „skrivenu” sol u hrani (suhomesnati proizvodi, kruh);
  • smanjite konzumaciju šećera (dio „viška” šećera u organizmu metabolizira se u masti);
  • što češće uvrstite u jelovnik namirnice koje čuvaju zdravlje srca.
 
Smanjite stres na najmanju moguću mjeru:
  • osvijestite koliko aktivnosti provodite dnevno;
  • odustanite od perfekcionizma u provođenju svake aktivnosti;
  • odredite dnevne, tjedne i mjesečne prioritete;
  • „delegirajte“ neke od svakodnevnih poslova i na ostale članove obitelji;
  • nađite vrijeme za sebe koliko god se to činilo nemogućim (i ustrajte u tome);
  • vježbajte, krećite se, šetajte - te aktivnosti snizit će razinu kortizola i adrenalina koji uzrokuju stres i nepovoljno utječu na krvne žile (ako se stalno ili često izlučuju);
  • naučite i primijenite neku od relaksacijskih metoda (meditacija, duboko disanje, joga) i to je način na koji možete „spriječiti” trajno lučenje kortizola i adrenalina.
 
Recite ne pušenju:
  • odlučite izbaciti pušenje iz svog života;
  • izaberite način odvikavanja od pušenja koji je najprimjereniji vašoj osobnosti;
  • potražite savjet svog liječnika (ili neke druge stručne osobe) u procesu odvikavanja od pušenja;
  • zatražite podršku obitelji i okoline u donošenju i provođenju odluke o prestanku pušenja;
  • budite svjesni da pušenjem dajete loš primjer djeci i mlađim generacijama;
  • podignite svijest o tome da pušenjem ugrožavate i druge u svojoj okolini.
 
Kontrolirajte svoje zdravlje:
  • posjetite svoga liječnika i izmjerite krvni tlak;
  • kontrolirajte kolesterol, lipide i razinu glukoze u krvi;
  • kontrolirajte razinu hormona štitnjače;
  • kontrolirajte svoju tjelesnu težinu i izračunajte indeks tjelesne mase;
  • ako ste u razdoblju menopauze dodatno pojačajte brigu za zdravlje i češće posjećujte liječnika;
  • razmislite ima li u vašoj obitelji osoba koje su bolovale ili boluju od bolesti srca i krvnih žila, odnosno imate li u tom smislu i vi povećani rizik obolijevanja.
 
I kao pojedinci i kao dio društva možemo puno učiniti za zdravlje svoga srca!