Svjetski dan osteoporoze, 20. listopada 2014.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana osteoporoze glasi „Pravi muškarci crpe svoju snagu iznutra – neka vam zdravlje kostiju bude prioritet!“ (Real men build their strenght from within – Make your bone health a priority), a posvećena je osteoporozi u starijih muškaraca jer će 1 od 5 muškaraca u dobi preko 50 godina iskusiti prijelom kosti uzrokovan upravo osteoporozom. Procjenjuje se kako će u svijetu 2025. godine broj prijeloma kuka kod muškaraca iznositi 1,16 milijuna. Na osteoporozu u muškaraca starije dobi često se ni ne pomišlja. Bolest se često otkrije slučajno, nakon što minimalna trauma izazove prijelom, a na rendgenskoj slici se prikaže isprana kost. Zbog velike učestalosti i simptoma bolesti koji nisu uočljivi, osteoporoza se naziva i tiha epidemija".
U Hrvatskoj od osteoporoze boluje više od 250.000 žena, a više od 400.000 žena ima osteopeniju. Predviđa se da će u svijetu broj prijeloma zbog osteoporoze narasti na 8 milijuna u 2025. godini. U Europi se svakih 30 sekundi dogodi jedan osteoporotični prijelom, a dijagnosticira se samo 30 do 50% osteoporotičnih prijeloma kralježnice. Posljedica povećanja broja prijeloma je veliki stupanj invalidnosti i smrtnosti uz znatna materijalna izdavanja društva za kvalitetno liječenje posljedica osteoporoze. Unatoč adekvatnom liječenju prijeloma, u čak 80% slučajeva ne prepoznaje se osteoporoza niti se liječi, iako sadašnje učinkovito liječenje osteoporoze smanjuje rizik nastanka nove frakture za 30 do 70%. Najteža posljedica osteoporoze je prijelom vrata bedrene kosti. Živa kost nije nikada u mirovanju i stalno se remodelira, obnavljajući zalihe minerala, čime se stara kost zamjenjuje novom. U tom procesu, osim koštanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnoga tkiva, sudjeluju i žlijezde s unutarnjim lučenjem. Kod starijih muškaraca rizični čimbenik za razvoj osteoporoze je manjak testosterone te uzimanje određenih lijekova (npr. terapija raka prostate). Na obnavljanje kosti pozitivno utječu tjelesna aktivnost i normalna razina spolnih hormona.
 
Rizični čimbenici za razvoj osteoporoze kod muškaraca:
  • Dob (nakon 70. godine života dolazi do ubrzanog gubitka koštane mase
  • Nasljeđe (ukoliko je netko u obitelji imao osteoporozu)
  • Prethodni prijelom kosti (posebno nakon 50. godine života)
  • Dugotrajna upotreba glukokortikoida (duže od tri mjeseca)
  • Manjak testosterona (primarni ili sekundarni hipogonadizam)
  • Određeni lijekovi (imunosupresivi, visoke doze hormona štitnjače, blokatori protonske pumpe, antipsihotici, antiepiletici, antikonvulzivi, litij, antacidi, metotreksati)
  • Određene kronične bolesti (reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, bolesti malapsorpcije, dijabetes tip 1 i tip 2, limfom, multipli mijelom, tireotoksikoza, hiperkalciurija)
 
Čimbenici rizika vezani uz životni stil: pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola (više od dvije jedinice na dan), loša prehrana (niske razine kalcija, manje od 600 mg dnevno), manjak vitamina D, nedostatna tjelesna aktivnost ili pak prekomjerno vježbanje koje dovodi do velikih gubitaka tjelesne težine i nizak indeks tjelesne mase (ITM<20).
 
Prevencija nastanka osteoporoze usvajanjem zdravih životnih stilova
 
Uloga prevencije je izuzetno važna jer kada se dijagnosticira osteoporoza i dođe do prijeloma, liječenje je dugotrajno i nedovoljno uspješno. Nastanak osteoporoze može se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika.
5 koraka za zdravije kosti:
 
1. Primjena pravilne i redovite tjelesne aktivnosti.
2. Prehrana bogata sastojcima koji pogoduju zdravlju kostiju.
3. Izbjegavanje nezdravih životnih navika.
4. Otkrivanje rizičnih čimbenika.
5. Redovito uzimanje propisanih lijekova koji pomažu zdravlju vaših kostiju i smanjuju rizik od prijeloma.
 
Uravnotežena prehrana
U prehranu unesite više hrane bogate kalcijem. Jedite puno zelenog povrća i konzumirajte neki od fermentiranih mliječnih proizvoda svaki dan (jogurt, LGG, kefir). Jedite više plave ribe, lososa, zelenog povrća, sušenog voća i orašastih plodova. Boravite na suncu uz pridržavanje preporuka o zaštiti, a najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 do 15 minuta dnevno. Pri tome nemojmo zanemariti povezanost magnezija i kalcija - magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Također, održavajte poželjnu tjelesnu težinu kako biste izbjegli dodatno opterećenje kostiju i mišića, izbjegavajte pušenje i konzumiranje alkohola!
 
Primjena pravilne i redovite tjelesne aktivnosti 
Osvijestite važnost tjelesne aktivnosti u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Svrha primjene redovite tjelesne aktivnosti je poticanje stvaranja koštane mase te poboljšanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, s naglaskom na koordinaciju i jačanje mišićja cijelog tijela, a posebice nogu i leđne muskulature. Redovita tjelesna aktivnost povećava gustoću koštane mase do 3% godišnje. Ukoliko do sada niste, uključite se u neki oblik tjelesne aktivnost. Za prevenciju osteoporoze korisne su šetnje, trčanje, odbojka, ples, tenis, golf, trening protiv otpora ili trening snage. Važno je uskladiti tjelesnu aktivnost sa zdravstvenim stanjem.
 
Vježbe koje se preporučuju u prevenciji nastanka osteoporoze, ali i osobama s osteoporozom (pod kontrolom liječnika fizijatra i fizioterapeuta):
 
Vježbe snage jačaju mišiće zglobova, smanjujući pritisak na kosti i hrskavicu, uz upotrebu utega, guma koje pružaju otpor, vježbe u vodi... Aerobne vježbe snage ojačat će vaše mišiće, povećati stabilnost zglobova, povećati izdržljivost i kondiciju - hodanje, lagana aerobika, joga, plesanje, vrtlarenje.
 
Vježbe istezanja i povećanja opsega pokreta povećavaju gibljivost, puni opseg pokreta u zglobovima sprječava ozljede mišića, poboljšava se držanje tijela (istezanje prsa, ramena i sklekovi). Istezanje je izvodite nježno i polagano, bez trzaja, najbolje na kraju treninga. Tijekom istezanja opustite se i duboko dišite 
 
Ako imate osteoporozu izbjegavajte:
  • vježbe velikog opterećenja (skakanje, trčanje) jer dovode do povećanog pritiska na kralješnicu i noge;
  • trzajne pokrete - krećite se polagano i kontrolirajte svoje pokrete;
  • vježbe savijanja i pregibanja prema naprijed koje uključuju doticanje prstiju, sjedenje i dizanje ili upotrebu sprave za veslanje.
 
Vježbajte 10 do 15 minuta najmanje tri puta tjedno, ponavljajući svaku vježbu dva do tri puta te postupno povećajte broj ponavljanja. Redovito vježbanje može vam pomoći u održavanju ravnoteže i koordinacije tako da ste izloženi manjoj opasnosti od pada i prijeloma. Konzultirajte se s liječnikom koje su vježbe najpogodnije za vas, usvojite individualni program vježbi. Izbjegavajte vježbe koja izazivaju bol. Zdravlje vaših kostiju neka vam bude prioritet!
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života