Svjetski dan menopauze, 18. listopada 2014.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako će do 2030. godine 1,2 milijarde žena biti u dobi od pedeset godina ili više, što je gotovo trostruko više nego 1990. godine. Sve veći broj žena može očekivati kako će živjeti još nekoliko desetaka godina nakon menopauze.
 
Svima nam je poznato, izgovorili to naglas ili ne, da su žene temelj obitelji i zajednica, da su one te koje stvaraju život, suptilno (ili manje suptilno) usmjeravaju život obitelji, zajednice i društva. Osim toga, žene su međugeneracijska poveznica, jednom stranom okrenute djeci i mladom naraštaju, drugom stranom starijim članovima obitelji i društva. Za to je potrebna velika snaga i životno umijeće. Žene su danas ujedno i vrhunske profesionalke u svom poslu, stručnjakinje, znanstvenice. Navedeno donosi veliko zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost.
 
Žene pred menopauzom, one koje ulaze u menopauzu ili su već u menopauzi, u specifičnoj su životnoj dobi čija obilježja treba uvažavati. Ova dob nosi porast učestalosti bolesti i stanja koja mogu biti povezana s prestankom stvaranja estrogena. Prestajemo li biti žene i jesmo li manje žene ulaskom u menopauzu? Naravno da ne. No, ulazak u menopauzu je velika prekretnica.
 
Što je menopauza?
 
Menopauza je razdoblje u životu žene, kada počinje slabljenje cikličnog rada jajnika, a menstrualni ciklusi i krvarenja prestaju. O menopauzi se govori kada žena nije imala menstruaciju barem proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob u kojoj menopauza nastupa je oko 50. godine, ali može se javiti i ranije, oko 40. godine. Fiziološki, menopauza je povezana s padom funkcije jajnika i padom, odnosno prestankom reprodukcijske funkcije žene. Jajnici postaju sve manje podložni utjecaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg (FSH) hormona, odnosno sve manje luče potrebne količine estrogena i progesterona zbog čega ovulacija prestaje. Zbog smanjenog lučenja hormona dolazi do brojnih tjelesnih promjena: atrofije grudnog tkiva i genitalnih organa, suhoće rodnice (stanjuje se sluznica i mijenja bakterijska flora), smanjivanja gustoće kostiju uz povećan rizik za razvoj osteoporoze, gubitka mišićne elastičnosti i promjena na krvnim žilama. Eksperimentalna su istraživanja na životinjama utvrdila da estrogeni usporavaju nastanak ateroskleroze. U ljudi je jasno potvrđeno da estrogeni smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola. Zaštitni učinak estrogena nakon menopauze nestaje.
 
Koje promjene se mogu javiti u ovom razdoblju života žene?
 
Simptomi koje žena osjeća u ovom razdoblju mogu biti različiti, od blagih do dramatičnih. Valove vrućine - tzv. „valunge“ doživljava 75% žena, a manifestiraju se osjećajem iznenadne vrućine i znojenja, relativno su kratkog trajanja, a nakon njih mogu nastupiti hladnoća i drhtavica. Valunzi najčešće traju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (najčešće tri do pet godina). Nastaju zbog poremećaja rada centra za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi u mozgu, a koji je osjetljiv na smanjenje razine estrogena (iako se potpuno točan mehanizam još ne zna). Mogu biti praćeni ubrzanim radom srca („lupanjem“). Ponekad je prisutan i osjećaj uznemirenosti ili panike. Kod nekih žena mogu se javiti i češće urinarne infekcije, učestalo mokrenje i bolovi u mišićima. Zbog suhoće rodnice, spolni odnos može postati bolan. Ukoliko se razvije osteoporoza, mogu se pojaviti iznenadni i učestali prijelomi nakon beznačajnih i blagih trauma. Žene koje su prije bile sklone depresivnom raspoloženju mogu još više izgubiti interes za uobičajene sadržaje, osjetiti kronični umor i potištenost ili manifestirati depresiju. To je ona „teža“ slika menopauze, ali i normalna životna promjena koju treba prevladati.
 
S druge strane, neke žene menopauzu doživljavaju kao razdoblje promjene u kojem preuzimaju nove uloge u životu, ostvaruju veću ispunjenost životom, pronalaze vrijeme za sebe i unaprjeđuju svoje odnose. Razdoblje menopauze može biti i razdoblje kada se žena  „oslobađa“ brojnih stereotipa, ali i prevelikih zahtjeva prema sebi samoj te zna uspostaviti ravnotežu između svojih potreba i brojnih „zahtjeva“ okoline.
 
Kako se pripremiti za menopauzu?
 
Menopauzu i promjene koje ona donosi potrebno je preduhitriti usvajanjem pozitivnih životnih navika, kao što su: prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost, umjerenost u unosu alkohola, umjerenost u unosu masti (zasićenih masnih kiselina, odnosno masti životinjskog porijekla) i soli te unos dovoljne količine vitamina i minerala.
 
Prehrana
 
U svakodnevnu prehranu potrebno je uključiti što više žitarica, kao i  soju, odnosno pripravke od soje (mlijeko, sir, namazi, ulja). Riba (posebno sitna plava riba) i morski plodovi, zbog omega masnih kiselina i kalcija neophodni su za zaštitu stjenki krvnih žila (zaštitu od ateroskleroze) i prevenciju osteoporoze. Lisnato povrće, grah, leća, bademi, sjemenke sezama, mladi sir i polumasno mlijeko također trebaju biti što češće na jelovniku. Treba izbjegavati prevelik unos kofeina, šećera i gaziranih pića.
 
Preventivni pregledi
 
Poželjno je obaviti i preventivne preglede: kontrolu krvne slike, lipida i kolesterola, krvnog tlaka, hormona štitnjače, ginekološki pregled i PAPA test te obaviti ultrazvuk dojke ili mamografiju, kao i denzitometriju, a osobito ako je obiteljska anamneza pozitivna, odnosno ako postoje simptomi.
 
Tjelesna aktivnost i relaksacija
 
Iznimno je važna i tjelesna aktivnost. Tjelesnoj aktivnosti treba posvetiti barem trideset minuta, tri puta u tjednu. Najbolje bi bilo iskoristiti svaku priliku za provođenje tjelesne aktivnosti (uspinjanje uz stepenice, rad u vrtu, šetnja do posla ili vožnja biciklom). Pri odabiru tjelesne aktivnosti u smislu sporta treba se voditi vlastitom osobnošću i željama. Netko voli ples, netko više uživa u tenisu ili plivanju. Ako se tjelesna aktivnost ili sport tek uvode u svakodnevicu, treba to učintii postupno. Preveliki zahtjevi na samom početku mogu rezultirati odustajanjem. Poželjno je kombinirati aerobnu tjelesnu aktivnosti, vježbe istezanja i snage. Tjelesna aktivnost može biti umjerena, što znači da se pri tom umjereno ubrzava rad srca i disanje, ali da pri tome još možemo razgovarati. Plivanje, joga, nordijsko hodanje, šetnja, ples gotovo se svima mogu preporučiti. Učenje neke od tehnika dubokog disanja i relaksacije (tzv. trbušno disanje) mogu pozitivno djelovati na smanjenje uznemirosti i panike, koji se eventualno mogu javiti uz valunge ili neovisno o njima.
 
Posvećenost sebi
 
U ovom razdoblju žena se mora više posvetiti sebi i pronaći vrijeme za sebe. Razvijanje kreativnosti, razvoj novih umijeća i usvajanje novih znanja pozitivno utječu na psihičko i fizičko zdravlje. Uživanje u svakodnevnim radostima: šetnjama, druženju, dobroj knjizi, umjetnosti, odnosno onom što veseli i ispunjava ženu također su važne pozitivne životne navike. Clarissa  Pinkola  Estez, poznata spisateljica i psihoterapeutkinja savjetuje: „Jedite. Odmarajte se. Između toga lutajte. Gradite privrženost. Volite djecu. Prigovarajte na mjesečini. Ljubite. Urličite često.”
 
Nadomjesna terapija: da ili ne?
 
Nadomjesnu terapiju lijekovima može preporučiti samo liječnik, odnosno ginekolog, nakon obavljenih pregleda i pretraga. Uvijek je potrebno utvrditi zdravstveni status žene. Danas postoje razni pripravci na biljnoj osnovi za olakšavanje tegoba u menopauzi. Ovi pripravci kod nekih žena mogu olakšati valunge, znojenje i suhoću rodnice. Međutim i ovdje je potreban oprez vezan za eventualne zdravstvene tegobe ili uzimanje pojedinih lijekova. Vitamini i minerali kao nadomjestak prehrani mogu se uključiti, ako je prisutan njihov nedostatak, odnosno ako prehrana nije uravnotežena.
 
Što povodom Svjetskog dana menopauze poručuje Svjetska zdravstvena organizacija?
 
Povodom Svjetskoga dana menopauze svaka je država pozvana da zdravstvene potrebe žena u menopauzi kao bitnu stavku unese u zdravstvena istraživanja i javno zdravstvene programe, sa svrhom da se ženama pomogne u otklanjanju neugodnih simptoma koji mogu nepovoljno utjecati na kvalitetu života. S druge strane, aktivan pristup menopauzi može doprinijeti smanjenju učestalosti osteoporoze, bolesti srca i krvnih žila te ostalih bolesti i stanja koja se povezuju s promjenom lučenja spolnim hormonima. Internacionalno društvo za menopauzu poziva na aktivnost u edukaciji žena o zdravstvenim posljedicama menopauze.
 
Žena je samo središte života. I ima bezvremensko znanje o njemu. Žena je sazdana od nježnosti i snage. Žena je čvrsti temelj, ali i intuicija. Na današnji dan svi bi trebali pogledati u smjeru žena koje žive svoje najljepše godine. A svaka žena trebala bi danas pogledati i sama u sebe. I nastaviti s tom navikom.
 
Autorica članka: Ana Puljak, dr.med., spec.javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja