Stručnjaci Zavoda aktivno su sudjelovali na sastanku voditelja liječništva, sestrinstva i dentalne medicine u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije te pokrenuli raspravu o kvaliteti života starijih osoba

Stručnjaci Zavoda aktivno su sudjelovali na sastanku voditelja liječništva, sestrinstva i dentalne medicine u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije te pokrenuli raspravu o kvaliteti života starijih osoba

Zagreb, 3. i 4. ožujka 2020. – Voditelji liječništva, sestrinstva i dentalne medicine održali su sastanak u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije u području zdravstva. Čast vođenja sastanka koji je pokrenuo raspravu o iznimno važnim temama za cjelokupno društvo pripala je voditelju liječništva u RH, g. Mislavu Hermanu, voditeljici sestrinstva gđi Ceciliji Rotim te voditelju dentalne medicine, g. Hrvoju Pezi. Okupljene je pozdravila i pomoćnica zdravstva, gđa Vera Katalinić Janković. Kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava dodatno se osvijestila potreba očuvanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti, kao osnovnih preduvjeta za zdravo starenje. Prilika je to da se starijim osobama osigura mogućnost za tjelesno, socijalno i mentalno blagostanje, kao i zauzimanje aktivne uloge u društvu.

Zajednički sastanak voditelja liječništva, sestrinstva i dentalne medicine (CMO-CNO-CDO) obilježila su predavanja i radionice iz područja medicinske struke, sestrinstva i dentalne medicine, a vodili su ih predavači iz Republike Hrvatske i zemalja Europske unije. Među sudionicima su bili stručnjaci Službe za javnozdravstvenu gerontologiju, Službe za javno zdravstvo i Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“, a pomoćnici ravnatelja i glavnoj sestri Zavoda, Ceciliji Rotim, mag. med. techn., među ostalima, pripala je čast vođenja sastanka.

„Budući da NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ posebnu pozornost posvećuje poboljšanju zdravlja i kvalitete života, veliko nam je zadovoljstvo bilo voditi upravo ovaj sastanak, koji je imao sveobuhvatan i cjelovit pristup zaštiti i unapređenju zdravlja putem svih oblika zdravstvene zaštite starije populacije. U pripremi tema obradili smo poboljšanje kvalitete života starijih osoba, primjereno pružanje zdravstvene zaštite i skrbi, prevenciju bolesti, multidisciplinarnost te zajedničku intervenciju svih profesija na sve tri razine zdravstvene zaštite. Između ostaloga, stavljen je naglasak na programe prevencije i ranog otkrivanja malignih oboljenja putem programa probira, što postižemo razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse“, istaknula je mag. med. techn. Cecilija Rotim.

Primjeri dobre prakse

Osnovni cilj sastanka bio je kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava ojačati potrebu osiguravanja primjerene zdravstvene skrbi starijih osoba, ponuditi prijedloge budućih aktivnosti, intervencija i zadataka, kako pojedinih profesija, tako i multidisciplinarnog tima te implementirati pojedine aspekte zdravog starenja u sve politike država članica Europske unije. Tijekom sastanka razmotreni su čimbenici koji utječu na osnaživanje starijih osoba za aktivnu ulogu u društvu i adekvatno nošenje s teretom kroničnih bolesti.

Tijekom dvodnevnog okupljanja istaknuta je važnost prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti, Alzheimerove i drugih demencija, jačanja uloge obiteljskog liječnika i patronažne medicinske sestre. Prvi su dan održana predavanja i radionice na temu zdravog starenja, dok su drugi dan obilježili sastanci za svaku pojedinu profesiju (liječništvo, sestrinstvo i dentalna medicina), uz zastupanje teme zdravstvenog turizma s naglaskom na zdravo starenje.

Izazovi vezani uz starenje stanovništva

Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite, a uz prisutno smanjenje prirodnog prirasta, u razvijenim zemljama Europe i svijeta dolazi do produljenja životnog vijeka, a time i većeg udjela starijih osoba u cjelokupnoj populaciji. Broj stanovnika starijih od 65 godina neprekidno i ubrzano raste, ne samo u ekonomski razvijenijim zemljama, već i u zemljama u razvoju. Produljenjem životnog vijeka, uz porast udjela starijih osoba, raste i učestalost sistemskih bolesti i stoga je potrebno da se društveni sustav u cjelini organizira prema psihofizičkim mogućnostima starijih osoba.

Zdravo starenje predstavlja kontinuirani proces koji osobama starije životne dobi osigurava sigurno obavljanje svakodnevnih aktivnosti u svrhu unaprjeđenja zdravlja, što kvalitetnijeg života, očuvanja funkcionalne sposobnosti, kao i što aktivnijeg sudjelovanja u životu zajednice. Osim tjelesne, psihičke i radne aktivnosti, ono podrazumijeva i sudjelovanje u svim društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim važnim aspektima zajednice u kojoj starija osoba živi. Imajući to u vidu, na sastanku su razmotreni čimbenici koji utječu na osnaživanje starijih osoba za aktivnu ulogu u društvu i adekvatno nošenje s teretom raznih bolesti. 

Zaključci radnih skupina: 

Radna skupina: „Mentalno zdravlje starijih osoba“

  1. Postoje vrlo različiti pristupi mentalnom zdravlju starijih osoba u različitim državama, članicama EU. Ono što se generalno preporučuje je stavljanje naglaska na razvoj izvaninstitucionalne skrbi za osobe starije dobi.

  2. Važno je podržati razvoj preventivnih programa vezanih za unaprjeđenje zdravlja i rano prepoznavanje mentalnih bolesti u starijih osoba, s posebnim naglaskom na depresiju i demencije.

  3. U cilju unaprjeđenja skrbi za mentalno zdravlje starijih, vrlo je bitno razvijati i provoditi edukaciju profesionalca koji za njih skrbe u svom radu.

Radna skupina: „Komunikacija s osobama starije dobi“: 

  1. U razumijevanju potreba i boljem razumijevanju problema koje imaju osobe starije dobi nužan je interdisciplinarni pristup.

  2. Potrebna je kontinuirana edukacija stručnjaka, ali i neformalnih njegovatelja u području  komunikacijskih vještina, s ciljem uspješnije skrbi za osobe starije dobi.

  3. Potrebno je sustavno korištenje raspoloživih stručnih alata za procjenu mentalnih promjena kod starijih ljudi, posebno u ustanovama.

  4. Potrebne su individualne i grupne konzultacije/supervizije u institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima skrbi.