Svjetski tjedan podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli, 20. do 26. ožujka 2017.

Sol: zaboravljeni ubojica

Ovogodišnja poruka i vodeća tema Svjetskog tjedna podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli upozorava na skrivenu sol u hrani - „Sol: zaboravljeni ubojica“. Cilj ovogodišnjih aktivnosti je potaknuti sve da zastanu kada kupuju namirnice, pogledaju deklaracije na prehrambenim proizvodima te izaberu proizvod s manjim udjelom soli. Namirnice u trgovinama mogu sadržavati puno skrivenih soli, i bez natpisa o sastojcima na ovim proizvodima, otežavaju nam zdraviji izbor hrane.

To je ujedno i poruka svima nama da uspostavimo kontrolu nad upotrebom soli u pripremanju svakodnevnih obroka, jednostavno koristeći manje slane i više ukusne sastojke, kao i smanjivanje dodavanje soli tijekom kuhanja ili kod već pripremljene hrane. Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom, pojavom edema. Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani jedna je od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu (važna uloga medija), uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.

Manje soli za zdraviji život 

Sol je mineral kojeg koristimo za poboljšanje okusa jela i konzerviranje namirnica, spoj je natrija i klora u omjeru 40:60. Natrij je potreban za održavanje krvnog tlaka, za stvaranje i prijenos električnih impulse u živcima i mišićima te apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu. Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, kao i nastankom drugih bolesti (raka želuca, bolesti bubrega, pretilosti, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, osteoporoze, pogoršava simptome astme i dr.).

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

 Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

  • pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice,
  • suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode,
  • konzervirano voće i povrće,
  • „brzu“ hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići,
  • procesuiranu smrznutu hranu,
  • gotove umake, senfove, majonezu, juhe iz vrećice,
  • grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice, 
  • tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto,
  • pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij.

Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su:

  • rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija je u globalne dobrovoljne ciljeve za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.

  • dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik obolijevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

Preporučeni dnevni unos soli:

a) za djecu do 1 godine života 1 gram;

b) za djecu od 1 do 3 godine života 2 grama;

c) za djecu od 4 do 7 godine života 3 grama;

d) za djecu od 7 do 10 godine života 5 grama;

e) za ostale dobne skupine najviše 6 grama soli na dan. 

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

Konzumacija prekomjernih količina soli je samo loša navika koju možemo i moramo promijeniti kako bismo osigurali zdraviji život! 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo