Siječanj - mjesec svjesnosti o štitnjači

Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga njih 20% stanovnici su Europe. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu 10/100.000. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače - svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Ove  bolesti često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti). Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava „Mjesec svjesnosti o štitnjači“ svake godine u siječnju s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Bolesti štitnjače zahtijevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) 

Štitna žlijezda je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20. do 40. godine. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i s godinama, te uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.

Rizični čimbenici za razvoj bolesti štitnjače

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine , netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaju uslijed nedostatka joda, tireoditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata; laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače; ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače. CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.

Edukacija

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi! 

Upute za samo pregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

  1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom. 

  2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina. 

  3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom. 

Prvi korak - promijenite stil života!

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Bez pravilne prehrane nema zdrave štitnjače, stoga izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Povećajte unos prehrambenih vlakana jer osobe oboljele od hipotireoze sklone su slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.

Namirnice koje je svakako dobro uključiti u svoju prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Dok su namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno. Probiotici utječu na regulaciju mikroflore crijeva, konzumirajte probiotičke jogurte, kefir, kiseli kupus i ostalo ukiseljeno povrće.

Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, neka gazirana pića bogata kofeinom, neki čajevi), te stimulanse kao što su pušenje i alkohol. Povećajte unos vode - slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode. Voda hidrira cijelo tijelo i pomaže tijekom probave hrane te poboljšava osjećaj sitosti. 

Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Naporne treninge tijekom kojih se prelaze granice izdržljivosti izbjegavajte, nisu za vas. Važno je vježbati do maksimalno 70% pune snage, sve iznad toga je preveliki napor te će vašem tijelu izazvati dodatno iscrpljivanje i stvoriti novi pritisak na već narušeno zdravlje štitnjače. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporučuje se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno. Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu, nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje te doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi. Preporuka su za početak lagane vježbe, šetnje, nordijsko hodanje, joga, aerobik, vožnja biciklom te postupno povećavanje vlastite snage i izdržljivosti.

Stres - naučite upravljati stresom kako ne bi stres upravljao vašim zdravljem!

Neizbježan i sveprisutan u našem svakodnevnom životu stres je ujedno i najčešći čimbenik koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom. Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, odvojite tijekom dana vrijeme samo za sebe sebi i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i biti ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna! 

Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo