Siječanj - mjesec svjesnosti o štitnjači

Bolesti štitnjače utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca, pogađaju milijune ljudi širom svijeta, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga njih 20% stanovnici su Europe. Često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti). Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) svake godine u siječnju obilježava „Mjesec svjesnosti o štitnjači" s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. U obliku leptira smještena je u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do po život opasnih tumora. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Čimbenici koji dovode do bolesti štitnjače su loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza javlja kod gotovo 2% žena, češće u dobi od 20 do 40 godina života. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i s godinama te uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Ako starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložni rastu masti u tijelu.
 

Najučestalije bolesti štitnjače

  • Guša (struma) je najčešća bolest štitnjače. Označava povećanu štitnjaču koja luči normalnu količinu hormona i zbog toga je bez simptoma. Poteškoće zbog pritiska na okolne strukture nastaju kada je štitnjača jako povećana ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti. Bolest gušavosti uzrokuje nedostatak joda.
  • Tireoiditisi - upalne bolesti štitnjače (tireoiditisi) uzrokovane su poznatim ili nedovoljno poznatim čimbenicima: nastaju akutne (bakterijske) upale i subakutne upale, nepoznate ili moguće virusne etiologije.
  • Graves-Basedowljeva bolest (hipertireoza s difuznom strumom i oftalmopatijom) češće se javlja kod žena nego kod muškaraca (omjer do 7:1). Nepoznatog je uzroka, pojavljuje se u bilo kojoj dobi, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života.
  • Hipertireoza i hipotireoza - najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza s posljedičnim hipermetabolizmom, a nedovoljno lučenje hormona do hipotireoze s posljedičnim hipometabolizmom.
 
Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
  • ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata;
  • laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače;
  • ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači;
  • scintigrafija štitnjače;
  • CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.
 
Edukacija - naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Naime, ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi! 
 
Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače: 
  1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
  2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
  3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.
 

Promijenite stil života!

Prehrana
  • Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svog organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i s vremenom se mogu promijeniti.
  • Namirnice koje biste trebali uključiti u svoju prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.
  • Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite njihov unos na dva do tri puta tjedno.
  • Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, coca-cola, neki čajevi) te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.
  • Povećajte unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.
  • Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, a preporuka je prestanak pušenja.
 
Povećajte unos vode - slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode.  
Tjelesna aktivnost - budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporuča se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo deset minuta dnevno i rezultati neće izostati.
 

I na kraju - smanjite stres!

Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima, koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema.
 
Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna! 
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života