Ptičja gripa A (H5N8)

Ptičja gripa je bolest uzrokovana virusom gripe tipa A od koje prvenstveno obolijevaju ptice i perad. Postoje različiti tipovi i podtipovi virusa ptičje gripe A (podtip H5N1, H7N9, H5N6 i dr.) koji uzrokuju blažu ili težu bolest u ptica. Prirodni domaćin virusa su ptice selice. Virus gripe A podtip H5N8 detektiran je prvi puta u domaćim patkama u Kini tijekom rutinskog nadzora nad peradi (virusološki nadzor na tržnicama živom peradi); 2010. godine u Aziji (Kina, Koreja, Japan) je isti uzrokovao nekoliko epidemija među pticama. 2014. i 2015. godine nekoliko epidemija zabilježeno je u Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i SAD i Kanadi. Virus je otkriven u naizgled zdravih ptica selica kao i u domaće peradi (pilića, guski i patki), ali i u leševima ptica selica. Klinička slika u zaraženih patki često izostaje (osim smanjenog prinosa jaja), stoga su one česti „tihi“ nosioci virusa A podtip H5N8, što otežava njihovu detekciju na farmama i tržnicama. Od listopada 2016. godine virus gripe A podtip H5N8 ponovno se javlja u Europi, zabilježen je u Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj (divlje ptice i farme peradi) te Hrvatskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Poljskoj i Švicarskoj u divljih ptica. Pojava virusa također je zabilježena u Izraelu, Indiji i zemljama Ruske federacije. Prijenos virusa s ptica selica na domaću perad događa se direktno ili indirektno jer se virus ptičje gripe A (H5N8) izlučuje u stolici divljih ptica. Zahvaćene farme domaće peradi u Europi nalaze se blizu vodenih površina gdje su pronađene uginute ptice selice. 

Do sada nigdje nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti ljudi uzrokovan ovim podtipom virusa ptičje gripe A (H5N8).

Neki drugi virusi ptičje gripe poput virusa ptičje gripe podtip A(H5N1) i A(H7N9) povremeno prelaze na ljude i izazivaju bolest uz visoku smrtnost (40 do 50%). Osobe oboljele od tih tipova ptičje gripe zaražavaju se u bliskom kontaktu s izlučevinama oboljelih ptica ili njihovim lešinama. Do sada se sa sigurnošću nije uspio dokazati učinkovit prijenos tih virusa s oboljele osobe na drugu osobu (interhumani prijenos ili prijenos s čovjeka na čovjeka); no svaka oboljela osoba se intenzivno epidemiološki prati kako bi se na vrijeme identificirala eventualno nastala promjena načina širenja bolesti. 

S obzirom da su antigenske značajke hemaglutinina virusa ptičje gripe A(H5N8) slične hemaglutininu virusa ptičje gripe A (H5N1) i A (H5N6) koji već dulje od deset godina uzrokuju bolest peradi, ali i ljudi (u manjem broju); ne može se sa sigurnošću isključiti mogućnost da virus ptičje gripe podtipa A (H5N8) neće uzrokovati bolest u ljudi. 

Nad cirkulacijom virusa ptičje gripe provodi se intenzivan nadzor (interdisciplinarni tim: veterinari, epidemiolozi, infektolozi, mikrobiolozi, biolozi i dr.) jer kod svih virusa ptičje gripe postoji mogućnost da virusi tijekom cirkulacije među pticama selicama i domaćom peradi mutacijom ili genskim rekombiniranjem u pticama, ljudima ili drugim sisavcima (prvenstveno svinjama) steknu sposobnost prelaska na ljude i ostvare potencijal za interhumani prijenos Nadzor ima za cilj pravodobnu identifikaciju eventualnih promjene u načinu širenja, kako bi se pravovremeno poduzele sve mjere zaštite od infekcije i sprječavanja širenja infekcije. 

Preporučuje se provoditi slijedeće mjere predostrožnosti:

  • Savjetuje se izbjegavati kontakt s pticama selicama i peradi ako su bolesne, a osobito ukoliko se pronađu mrtve. Potrebno je odmah obavijestiti nadležne veterinarske službe. 

  • Prilikom rada sa zaraženim životinjama i lešinama potrebno je koristiti zaštitna sredstva (odijelo, rukavice, zaštitne naočale, masku s respiratorom, čizme) i izbjegavati doticanja oči, nosa, usta kao i pušenje, jedenje i dr. Nakon kontakta sa zaraženim ili uginulim životinjama, potrebno je nakon skidanja osobnih zaštitnih sredstava dobro oprati ruke vodom i sapunom ili dezinficijensom

  • Osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama trebaju se javiti nadležnom epidemiologu zbog provedbe tzv. pasivnog zdravstvenog nadzora u trajanju od deset dana, što uključuje praćenje vlastitog zdravstvenog stanja te promptno javljanje svom liječniku i nadležnom epidemiologu u slučaju pojave simptoma sličnih gripi i/ili konjunktivitisa.

  • Važno je redovito i pravilno pranje ruku sa sapunom i toplom vodom.

  • Važne su higijenske mjere pri rukovanju s namirnicama i prilikom pripreme hrane, kao i mjere termičke obrade (kuhanje, prženje, pečenje) namirnica (mesa, jaja i dr.).

  • Određene osobe zbog potencijalne profesionalne izloženosti npr. djelatnici na peradarskim farmama, veterinari, lovci, podliježu pojačanom zdravstvenom nadzoru.

Članak pripremila: Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., specijalist epidemiolog, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti