Povodom Svjetskog dana srca, 29. rujna 2016.

Kardiovaskularne bolesti u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 17,3 milijuna ljudi. Od ishemijske bolesti srca godišnje umire 7,3 milijuna ljudi. 6,2 milijuna godišnje umire od cerebrovaskularnih bolesti. Više od tri milijuna umrlih osoba bilo je u dobi nižoj od 60 godina. 

Kardiovaskularne bolesti u Europi

Na razini Europe kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti i to 54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca. U zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima vodeći su uzrok smrti u žena i muškaraca u svim zemljama Europe, izuzev u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire skoro svaki drugi stanovnik naše zemlje. One su uzrok smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca, a udio u ukupnoj smrtnosti iznosi 48,3%. Smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. (Izvor: HZJZ)

Kako se manifestiraju kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

  • srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest;

  • mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest;

  • donje ekstremitete – okluzivna bolest perifernih arterija.

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stjenke žile nakupinom koje se zove aterom. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile. Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze, odnosno njenih kliničkih manifestacija - bolesti srca i krvnih žila. 

Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako soba ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, koliko god on bio jako izražen.

Čimbenici rizika

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati i oni na koje ne možemo. Individualni rizici za kardiovaskularne bolesti manje-više su poznati. Međutim, postoje i tzv. društveni rizici koji su manje poznati, a dokazano imaju utjecaj na zdravlje, između ostalog, znatan utjecaj i na kardiovaskularno zdravlje. Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su: pušenje, povišeni krvni tlak, povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, povećana tjelesna težina/debljina, nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost i šećerna bolest (dijabetes).

U svijetu 15 do 37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak. U dobi 60 godina taj udio raste na 50% s time da je prevalencija (proširenost) viša u urbanim nego ruralnim područjima. 

Procijenjena prevalencija pušenja iznosi 30 do 40%.

Prevalencija dijabetesa, koji osobito podiže rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest, u posljednja dva desetljeća je izrazito porasla i iznosi 5 do 10%. Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila. 

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe). Rizičnom obiteljskom anamnezom smatra se prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca bliskih muških srodnika u dobi prije 55 godina (otac, brat) ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra). Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti – što je moguće postići?

Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. 

Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravih životnih navika (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji utječu na pojavnost povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti. Stoga treba intenzivirati rad na programima promicanja zdravlja i programima prevencije.

Programi promicanja zdravlja podrazumijevanju usvajanje zdravih životnih navika: nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, sustavni rad na „ispravljanju“ društvenih nejednakosti. Općenite preporuke kažu da je potrebno provoditi 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, uzimati pet obroka voća i povrća dnevno, ograničiti unos soli na količinu manju od jedne male žličice soli dnevno, prestati pušenja i ograničiti unos alkohola.

Programi prevencije podrazumijevaju skrb za osobe pod povećanim rizikom, rano otkrivanje bolesti (primjenu suvremenih  dijagnostičkih i terapijskih postupaka) i rehabilitaciju oboljelih.

Društveni utjecaj- što kažu istraživanja o utjecaju na pojavu kardiovaskularnih bolesti

Više istraživanja pokazuje da društveni utjecaj također ima utjecaj na zdravlje. Pokazuje se da na zdravlje najveći utjecaj ima društvena nejednakost, odnosno objektivni i subjektivni kriteriji koji podrazumijevaju društveni status. Viši društveni status, odnosno subjektivno poimanje višeg društvenog statusa ujedno znači i viša razina zdravlja (Marmot- istraživanje među britanskim državnim službenicima, Withell studija, Američka nacionalna studija obitelji i kućanstava). Ono što je utvrđeno kroz te studije je da na zdravlje, naročito na kardiovaskularno zdravlje, odnosno zdravlje srca utječu brojni čimbenici vezani uz društvene odnose, status i uvjete na poslu.

Kao rizični čimbenici naročito se ističu nepravedna „raspodjela“ statusa unutar neke zajednice i nemogućnost kontrole nad vlastitim radnim procesom (odnosno nemogućnost upravljanja barem dijelom svojih radnih procesa). Dakle, kada se govori o stresu kao rizičnom čimbeniku pojave bolesti, zapravo se ne govori samo o količini posla, niti samo o stupnju odgovornosti nego o mogućnostima upravljanja procesom svog rada  u okvirima zadane odgovornosti i specifičnosti posla. Posebno je rizična visoka razina zahtjeva i niska razina kontrole nad radnim procesom.

Ova mogućnost kontrole važna je i kada govorimo o kontroli nad svojim zdravljem, odnosno subjektivnim (i objektivnim) mogućnostima kontrole. Pod većim rizikom su osobe koje nemaju kontrolu nad svojim zdravljem i/ili koje nemaju subjektivni osjećaj kontrole nad vlastitim zdravlje a što je najčešće povezano  i s uvjetima života i  društvenim statusom. Potpuna nemogućnost kontrole vlastitih radnih procesa i nekog utjecaja na isti predstavlja rizični čimbenik zdravlja koji se danas označava kao „stres“. Fiziološka podloga takvog stresa leži  u aktiviranje onog dijela živčanog sustava koji pogoduje stiskanju mišićnog sloja u stijenkama krvnih žila, povisuje krvni tlak, opterećuje rad srca i pospješuje niz drugih nepovoljnih mehanizama koji pogoduju aterosklerozi i njezinim akutnim komplikacijama. 

Posljednjih godina istražuje se i govori o povezanosti stresa i depresije, a posljedično i kardiovaskularnih bolesti. Depresija je bolest koja uvelike obilježava suvremenoga čovjeka, a kada je povezana s osjećajem nedostatne nagrade za uloženi trud i s nedostatkom mogućnosti upravljanja pojedinim životnim aspektima-postaje i rizični čimbenik za bolesti srca.

Članak pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja