Povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja 2016. - izloženost djece duhanskom dimu

Diljem svijeta vodi se kampanju o osvješćivanju problematike štetnosti pušenja. U našem društvu pušenje je još uvijek prihvatljiva pojava pa se ovisnost o cigaretama ne smatra teškom ovisnošću, kao ona o drogama ili alkoholu.  Pušenje svake godine u svijetu ubija približno šest milijuna ljudi, među njima, više od 600.000 nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja, a od toga je 175.000 djece. Stoga je ovaj tekst posvećen upravo djeci koja su izložena duhanskom dimu.

Primarna izloženost djece pasivnom pušenju događa se upravo kod kuće. Ulogu ne igra samo nikotin koji ima ovisnički karakter ili toksični spojevi poput ugljik monoksida ili formaldehida. Duhanski dim sadrži sedam tisuće različitih kemikalija od kojih je najmanje sedamdeset kancerogeno. I nema organa ni organskog sustava koji nije zahvaćen toksičnim djelovanjem njegovih čestica i plinova pa stoga ne čudi da dim zaista može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod djece. Rizik od nastanka plaka na arterijama, koji uzrokuje začepljenje i srčani udar u odrasloj dobi, bio je dvaput veći u djece čiji roditelji  puše u odnosu na djecu nepušača. Rizik se nije smanjivao ni ako su se djeca pokušavala “poštedjeti” dima, tako da je zapravo jedina zaštita za djecu – potpuni prestanak pušenja. Duhanski dim ima trajni učinak na kardiovaskularno zdravlje djece pa zato mnogi stručnjaci kažu da pasivno pušenje treba klasificirati kao oblik zlostavljanja maloljetnika. Djeca pušača imaju četiri puta veću vjerojatnost da kasnije u životu razviju neku vrstu srčanih bolesti. Osim oštećenja sluznice nosa, učestalih infekcija, bronhitisa i upala pluća, djeca izložena dimu imaju teže i učestale napade astme koji djetetov život mogu dovesti u opasnost.

Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da cigaretni dim, osim što utječe na razvoj bolesti srca, uzrokuje brojne zdravstvene probleme uključujući česte i teške napadaje astme, infekcije dišnih puteva, infekcije uha, kao i sindrom iznenadne smrti (SIDS) dojenčadi do prve godine života. Dokazano je i da djeca koja umiru do prve godine života imaju veće koncentracije nikotina u plućima i višu razinu kotinina (biološkog markera pasivnog pušenja) od djece koja umiru od nekih drugih uzroka.

Kemikalije iz duhanskoga dima utječu na regulaciju dječjeg disanja pa se njihova pluća sporije i slabije razvijaju nego u druge djece, a i ta djeca češće obolijevaju od bronhitisa te upale pluća. Disanje im je otežano, a sluznica nosa oštećena. Pušenje utječe i na nerođenu djecu. U trudnoći ono rezultira povećanom smrtnosti dojenčadi, a puši li trudnica, u nerođene djece se sporije razvija živčani sustav.

Važno je za napomenuti da se pušenjem u trudnoći za trećinu povećava rizik od spontanog pobačaja, a od posljedica su još važni za naglasiti i smanjena porođajna težina djeteta te perinatalni mortalitet i morbiditet.

Članak pripremio: Boris Gracin, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti