Održana 213. Gerontološka tribina : Dugovječnost odraz uspješnog i aktivnog starenja

Dugovječnost odraz uspješnog i aktivnog starenja

Na 213. Gerontološkoj tribini održanoj 17. rujna  2019. g. na temu Dugovječnost odraz uspješnog i aktivnog starenja, predavanje su održale dr.sc. Tatjana Škarić-Jurić (Prikaz ciljeva projekta „HECUBA“) i dr. Tanja Ćorić (Prikaz projekta „Model uspješnog starenja – karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije u Gradu Zagrebu“).

Dr.sc. Tatjana Škarić-Jurić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Instituta za antropologiju, govorila je o važnosti projekta HECUBA u uzorku osoba duboke starosti i obuhvata širokog spektra genetičkih, zdravstvenih, socioekonomskih, psiholoških, ponašajnih i kulturnih utjecaja potencijalno povezanih s fenomenom ljudske dugovječnosti. Posebno su intrigantne novije spoznaje koje ukazuju na znatnu raznolikost među pojedincima u dinamici procesa starenja te strukturi deficita koji su individualno različiti. Postojanje znatne varijacije među osobama u brzini odvijanja procesa starenja, dovelo je do razvoja koncepta razlikovanja kronološke od biološke dobi pri čemu potonja mjeri funkcionalnost organizma (stanje pojedinih fizioloških, psiholoških, socijalnih karakteristika) te ih uspoređuje s prosječnim vrijednostima populacije određene dobi kojom se onda označava biološka dob pojedinca. Na razini organizma starenje se manifestira smanjenjem funkcionalnog kapaciteta različitih organa za održavanje homeostaze i za fiziološki primjeren odgovor na stres. Ova promjena je postupna, a postaje posebno vidljiva kada organizam treba odgovoriti na različite stresore robusnim fiziološkim i/ili regenerativnim odgovorom.  Svjedočimo pokušajima da se odrede biljezi koji bi na najučinkovitiji način definirali zdravstveni status osoba duboke starosti. Cilj je pronalaženje mjernog instrumenta koji bi istovremeno bio jednostavan i pouzdan prediktor smrtnog ishoda u određenom razdoblju. Povezanost kulture s duljinom (zdravog) ljudskog života pokazali su brojni čimbenici. Može se govoriti o direktnoj povezanosti sa zdravljem kada se ispituje ponašanje ljudi kao što je praksa odlaska na preventivne preglede, pridržavanje liječničkih uputa, primjena tradicijske, alternativne i komplementarne medicine u liječenju, kao i sam odnos prema bolesti i trud koji se ulaže u očuvanje vlastitog zdravlja. Indirektnu povezanost sa zdravljem i duljinom života imaju kulturni čimbenici kao što su razina tjelesne, mentalne, duhovne i društvene aktivnosti, prehrambene navike, konzumacija alkohola, nikotina i druge ovisnosti.

Voditeljica Odjela za unapređenje zdravlja osoba starije životne dobi, Tanja Ćorić, dr.med., predavala je na temu „Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije u Gradu Zagrebu“. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“- i Institut za antropologiju proveli su antropološko istraživanje u domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba u razdoblju od 2007. do 2009. godine. U tom periodu prikupljeno je niz podataka za 350 osoba starijih od 85 godina vezanih za funkcionalnu sposobnost. Vremensko razdoblje od deset godina nakon navedenog istraživanja daje mogućnost utvrđivanja više ključnih ishoda: duljinu života ispitanika i razinu kvalitete života s obzirom na funkcionalnu sposobnost. Osobe duboke starosti (dugovječne) su ogledan primjer uspješnog, aktivnog i zdravog starenja. Ciljevi programa su procjena dužine kvalitetnog života korisnika domova za starije u Gradu Zagrebu s obzirom na stupanj funkcionalne sposobnosti (pokretnost i samostalnost), broj kroničnih bolesti i pojavu polipragmazije. Glavni cilj je temeljem utvrđenih karakteristika povezanih s dugovječnošću izrada/korekcija postojećih smjernica i preporuka za aktivno zdravo starenje.

Srdačno Vas pozivamo na 214. Gerontološku tribinu s temom „Seksualan život nakon srčanog udara“ koja će se održati 5. studenog (utorak) 2019.g. od 13,00 do 14,30 sati, u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska 16, Zagreb.

Pripremila: Manuela Maltarić, mag.nutr.

Tanja Ćorić, dr.med; prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, prof. dr.sc.Tatjana Škarić-Jurić