Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, 28. rujna 2020.

Zaustavi bjesnoću sada

Premda je bjesnoća zarazna bolest koja je prisutna u više od 150 zemalja i područja širom svijeta, ona još uvijek uzima veliki danak te je gotovo u potpunosti smrtonosna bolest. U zemljama Azije i Afrike i dan danas od te opake bolesti umire prema dostupnim podacima oko 59.000 ljudi godišnje, a veliki dio te brojke predstavljaju djeca u dobi do 15. godine života. Psi su glavni izvor infekcije i odgovorni su za veliku većinu smrtnih slučajeva godišnje. Osim pasa, i druge životinje mogu također biti izvorom zaraze za čovjeka, poput mačaka, rakuna, čagljeva, mungosa, tvorova, smrdljivaca te rjeđih vrsta divljih mesoždera. Ovdje ne smijemo zaboraviti šišmiše, koji su također izvor bolesti i odgovorni su za brojne smrtne slučajeve širom svijeta.

Svake godine, više od 15 milijuna ljudi širom svijeta pristupi cijepljenju protiv bjesnoće, odnosno primi postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), koja je jedini način da se ta opaka bolest spriječi i ne razvije. Na taj način, sprječavaju se stotine tisuća mogućih smrtnih slučajeva ljudi godišnje. Zbog toga je posebna važnost data obradi ugrizne rane nakon kontakta s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom (temeljito čišćenje i pranje ugrizne rane sapunom pod mlazom tekuće vode!) te što raniji odlazak liječniku specijalisti radi započinjanja postekspozicijske antirabične profilakse (PEP-a). Zbog navedenih činjenica, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (engl. World Organisation for Animal Health, OIE), u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organisation, FAO) i uz potporu Svjetske zajednice za kontrolu bjesnoće (engl. Global Alliance for Rabies Control, GARC), organizirali su u Ženevi 2015. godine svjetsku konferenciju o bjesnoći pod nazivom: “Globalna eliminacija humane bjesnoće koju prenosi pas – Sada je vrijeme!. Njihova najnovija inicijativa jest da se zajedno s brojnijm zemljama i partnerima broj humanih slučajeva bjesnoće do 2030 godine svede na nulu. Moto kampanje bio je „Zaustavi bjesnoću sada!“ (engl. End Rabies Now). Kao jedan od bitnih koncepata bio je koncept jednog zdravlja (engl. One Health Concept), koji je u sebi prepoznao važnost zdravlja ljudi i njihove povezanosti sa životinjama i okolinom.

Ovogodišnji moto/slogan obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, 28. rujna 2020. godine, koji zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization), Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (engl. World Organisation for Animal Health, OIE), Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organisation) te uz potporu Svjetske zajednice za kontrolu bjesnoće (engl. Global Alliance for Rabies Control, GARC) je Zaustavi bjesnoću: Surađivati! Cijepiti!“ (engl. End Rabies: Collaborate, Vaccinate!“).

Ovogodišnji moto/slogan fokusiran je na teme o cijepljenju i suradnji te nas podsjeća na ključne stavke u postupku rješavanja problema bjesnoće:

1. ispuniti cilj tako da se slučajevi humane bjesnoće eliminiraju do 2030. godine;

2. naglašavati važnost cijepljenja pasa i postekspozicijske profilakse;

3. potreba da se učini zajednički napor prema eliminaciji ove prekogranične bolesti.

Ovaj moto može se upotrijebiti za podizanje svijesti o važnosti borbe protiv bjesnoće na mnogo razina:

1. Osigurati da se psi i dalje nastavljaju cijepiti protiv bjesnoće, kao podsjetnik vlasnicima pasa, profesionalnim djelatnicima koji brinu za zdravlje životinja te vlastima lokalne uprave/samouprave;

2. Pomoći ljudima da u slučaju potrebe lako potraže pomoć radi provođenja postekspozicijske antirabične profilakse (PEP), odnosno cijepljenja protiv bjesnoće, putem zdravstvenih pro- fesionalaca i edukatora;

3. Nastojati postići već prije dogovoreni cilj, a to je potpuno eliminiranje humanih slučajeva na globalnoj razini do 2030. godine, u suradnji s nacionalnim, vladinim ministarstvima i upravama koje bi osigurale sredstva za eliminiranje bjesnoće.

Gdje je Republika Hrvatska u planovima ovih uglednih svjetskih organizacija?

Republika Hrvatska je, prema onome što je na polju humane i veterinarske medicine učinila na polju borbe protiv bjesnoće, u samome svjetskom vrhu. Iako mala zemlja, dala je svjetski obol u području humane medicine, budući da je Zagrebačka 2-1-1 shema od 1992. godine od Svjetske zdravstvene organizacije priznata kao shema cijepljenja za zaštitu ljudi od bjesnoće i nalazi se u službenom protokolu/preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu ljudi od bjesnoće (engl. WHO Guide for Post and Pre Exposure Rabies Prophylaxis in Humans, 2014).

Također, do 2013. godine Republika Hrvatska je imala i vlastitu proizvodnju humanog antirabičnog imunoglobulina (HRIG-a), koji je proizvodio Imunološki zavod d.d. u Zagrebu. Na polju veterinarske medicine učinjeno je sljedeće: eradikacija urbane bjesnoće 50-tih godina prošlog stoljeća, uvođenje obaveznog cijepljenja pasa protiv bjesnoće, čipiranje pasa, uvođenje elektroničkog registra vlasnika pasa (tzv. Lysacan programa), uvođenje oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće, dolaska do statusa zemlje slobodne od bjesnoće. Republika Hrvatska je prema službenim podacima već sada zemlja slobodna od bjesnoće, budući da od veljače 2014. godine nije bilo niti jednog jedinog zabilježenog i potvrđenog slučaja bjesnoće u divljih i domaćih životinja, ali se još uvijek čeka službena objava Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske. Unatoč ovako dobrim rezultatima, humana i veterinarska struka trebaju biti na oprezu, budući da bjesnoća može prijetiti i nakon što zemlja postane i proglasi se zemljom slobodnom od bjesnoće (Oprez: importirani slučajevi, ugrizi šišmiša!). Glede humane medicine i nadalje treba provoditi postupke i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije prilikom svake vrste ozljede nanešene od psa, mačke ili druge domaće ili divlje životinje.

Tekst napisao: Prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med., specijalist epidemiologije, znanstveni suradnik