Svjetski dan bolesti štitnjače, 25. svibnja 2017. i Međunarodni tjedan svjesnosti o štitnjači, 20. do 25. svibnja 2017.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25. svibnja, kao i Međunarodni tjedan svjesnosti o bolestima štitnjače, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Inicijator obilježavanja Svjetskog dana bolesti štitnjače je Svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače (Thyroid Federation International). Tjedan svjesnosti o bolestima štitnjače u Hrvatskoj započinje u subotu 20. svibnja 2017. godine javnozdravstvenom akcijom na Trgu Petra Preradovića (Cvjetnom trgu). 

Čimbenici koji dovode do problema u radu i bolesti štitnjače

Štitnjača je mala žlijezda smještena na vratu ispod Adamove jabučice. Ona u promjeru ima oko 5 cm, a nalazi se tik pod kožom. Sastoji se anatomski od dva režnja (lijevog i desnog), koji su povezani sa srednjim tanjim dijelom štitnjače koji zovemo, vrat štitnjače (isthmus), tako da ona nalikuje slovu H ili krilima.

Svaka osoba slučaj je za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema: loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se ultrazvuk štitnjače (color doppler ultrazvuk), odnosno cijelog vrata, zatim laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače. Postoje i dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače, a to su CT i MR štitnjače.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, do po život opasnih tumora. Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze. Bolesti štitnjače predstavljaju jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema koji zahvaća značajan dio populacije u generativnoj i najproduktivnijoj dobi, osobito žene. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, utječu na svakodnevni život i aktivnosti, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Svaka treća žena ima čvor u štitnjači, svaka deseta žena pati od nekog od poremećaja štitnjače pa je hipotireoza danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.

Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna! 

Važno je naglasiti da sami možemo utjecati na dugoročno zdravlje naše štitnjače te je uz dosta truda i pažnje potrebno promijeniti životni stil. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnosti. Usmjerite se na ljude koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Prehrana

Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svoga organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom se mogu promijeniti. Ritam hranjenja također je važno prilagoditi vlastitom bioritmu, a u prehranu uvesti namirnice bogate nutrijentima koji potiču sintezu i pretvorbu hormona štitnjače, poput joda, selena, željeza, cinka i omega masnih kiselina.

Namirnice koje biste svakako trebali uključiti u svoju prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno. Izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, neki čajevi) te stimulanse kao što su pušenje i alkohol. Povećajte unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice. Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja. Povećajte unos vode jer slab rad štitnjače izravno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode.

Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Posebno obratite pažnju da treninzi ne budu prenaporni, bitno je vježbati do maksimalno 70% pune snage. Sve iznad toga je preveliki napor, izazvat će dodatno iscrpljivanje organizma. Krenite s laganim vježbama, šetnjom, nordijskim hodanjem, vožnjom bicikla, aerobikom, jogom te polako povećavajte vlastitu izdržljivost i snagu. Preporučuje se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati. Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu, nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje te doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi.

Stres - naučite upravljati stresom kako ne bi stres upravljao vašim zdravljem!

Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.

Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvećivati sebi i svojim potrebama te slušati poruke koje nam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima, koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. 

Događanja u organizaciji Hrvatske udruge za bolesti štitnjače

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače osnovana je 2007. godine i djeluje pod pokroviteljstvom Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora, uz podršku Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC ”Sestre milosrdnice” koja je ujedno Referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva RH. U okviru svojih redovnih djelatnosti Udruga provodi i informiranje javnosti o metodama prevencije i najnovijim spoznajama u liječenju bolesti štitnjače, organizira seminare i stručne skupove bolesnika i njihovih obitelji te zdravstvenih djelatnika i svih zainteresiranih građana radi edukacije i međusobne potpore.

Obilježavanje Svjetskog dana bolesti štitnjače i Tjedna svjesnosti o bolestima štitnjači u Hrvatskoj započinje u subotu 20. svibnja 2017. godine javnozdravstvenom akcijom na Trgu Petra Preradovića (Cvjetnom trgu) u vremenu od 10.00 do 14.00 sati, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe Kolinde Grabar-Kitarović, Gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i uz potporu Hrvatskog Društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora, Gradskog ureda za zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i tvrtke MERCK d.o.o.

Plakat i letak 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo