Ne(pušenje) - kako pristupiti mladima?

Istraživanja…

Prema procjenama, u Hrvatskoj svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Čak 76 % mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10% je nastavilo pušiti svakodnevno. Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, međutim primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole.

Koliko je otrova u cigareti?

U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo (i još to platimo). Najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Svjesno osmišljen da nas o nečemu učini ovisnima (cigareti). 

Što se događa u trenutku kada zapalimo cigaretu?

Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih i po život ugrožavajućih reakcija našeg organizma i bolesti. Kada zapalimo cigaretu, naš organizam se automatski „buni“: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, trenutno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika, narušava se fiziologija probavnog sustava.

Koji su dugotrajni učinci pušenja na organizam?

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze ( suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i karcinomi  vodeći uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu  bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.

Kako pomoći mladima da niti ne počnu pušiti?

Djeca najviše uče kroz identifikaciju s odraslima, posebno roditeljima. Ako pušite, nastojte prestati jer djeca sigurno neće čuti vašu poruku o štetnosti pušenja i preporuku da ne puše ako vas vide s cigaretom. I sam pokušaj prestanka pušenja učinkovitiji je od toga da pušite i govorite suprotno od načina ponašanja. Dok se odvikavate od pušenja, možete djeci objasniti i kroz svoj primjer koliko je teško odviknuti se od te navike i savjetovati ih da je najbolje nikada s tim niti ne početi.

Učite djecu od malih nogu koliko je bitno brinuti se o zdravlju, ali na njima pristupačan način. Na primjer, objasnite im kratko kako dišemo, što cigareta čini našem disanju (neće moći dugo trčati, uspuhat će se, neće biti "u formi", bit će lošiji u sportu). Izdvojite primjere koji su bitni za njih. U razgovoru koristite argumente vezane uz posljedice u sadašnjosti ili bližoj budućnosti jer djeca i adolescenti žive u sadašnjosti i neće ih impresionirati posljedice u dalekoj budućnosti.

Svako dijete zahtijeva individualni pristup. Upoznajte svoje dijete: je li ekstrovert, introvert, je li „povodljivo“ ili već ima čvršće stavove, brani li svoje mišljenje, je li po prirodi sklono dominaciji ili mu to nije važno, koliko mu je razvijeno samopouzdanje s obzirom na dob, koliko je emocionalno i socijalno zrelo. Svakom djetetu i adolescentu treba pristupati individualno na osnovi procjene njegove osobnosti, interesa i okruženja u kojem se nalazi.

Kada se govori o pušenju budite precizni, dosljedni i otvoreni. Jasno naznačite u odgovarajućim prilikama da vam smeta ako netko puši kraj Vas u zatvorenoj prostoriji, da je pušenje štetno i za zdravlje osoba oko pušača, da ne želite pušenje u svojoj kući. Nemojte govoriti „s visoka“ ili „držati predavanje“, ali budite odlučni. Raspravljajte s djecom, pitajte ih što oni misle o tome. Od najranije dobi gradite unutar obitelji klimu da je pušenje štetna i potpuno besmislena navika!

Što s pritiskom vršnjaka?

U razdoblju puberteta iznimno velik utjecaj na adolescenta imaju vršnjaci, odnosno vršnjačka skupina. Gotovo svi novi pušači su djeca, odnosno adolescenti. Presudnu ulogu za početak pušenja ima pritisak vršnjaka, odnosno vršnjačke skupine (uz identifikaciju s roditeljima). Dijete treba poučiti kako reći ne vršnjacima, a da se ne osjeća isključenim. Treba im pomoći da izgrade samopouzdanje od najranijeg djetinjstva i treba ih naučiti tzv. racionalnom ponašanju. Pokušajte djetetu na vrijeme razbistriti misli vezane za pritiske vršnjaka bilo koje vrste. Na primjer, djecu treba pitati što misle koliko dugo će mu se prijatelji ljutiti ako ne zapali s njima. To je uglavnom jedan dan ili nekoliko sati. Djetetu treba razjasniti da se pravi prijatelji neće ljutiti ako odbiju sudjelovati u nečem štetnom za njih i njihovo zdravlje. Osim toga, poučite djecu kako da samouvjereno i odlučno, ali pristojno odbiju cigaretu. Poučite ga o tome da nije „cool“ slijepo pratiti mišljenje drugih, nego sasvim suprotno - da treba biti svoj. Potičite čvrste stav. Uvijek pri tom razmišljajte o djetetovoj osobnosti. Možete naučiti dijete i da procijeni okolinu i pokuša izbjeći situacije u kojima bi na njega mogli vršiti pritisak.

Što ako ste saznali da je vaše dijete jednom ili nekoliko puta zapalilo cigaretu?

Nemojte vikati i objasnite tinejdžeru sve još jednom i recite mu da ga smatrate dovoljno odraslim da donese pametnu odluku vezano uz pušenje. Podsjetite ga na pozitivne primjere iz okoline. Pitajte svoje dijete koliko mu je uopće ugodno to iskustvo (prve cigarete ne donose ugodu) i smatra li da neugodno iskustvo treba ponavljati. U osjetljivom adolescentnom razdoblju kao roditelji i društvo dužni smo pojačati oprez i pomoći djeci da ne počnu sa štetnim navikama kojih će se kasnije u životu teško riješiti.

Uloga medija?

Mediji moraju pružiti potporu i direktnim i indirektnim porukama. Zabranjeno bi trebalo biti i posredno, suptilno reklamiranje cigareta. Pušačima treba pružiti pomoć u procesu odvikavanja. Pušenje kod nas još uvijek nije dovoljno društveno neprihvatljiva navika, a mladi (pa i neki odrasli) vole biti „in“. To je posebno važno upravo zbog naše mlade populacije koja je sklona praćenju društvenih trendova u adolescentnoj dobi u kojoj s pušenjem najčešće i počinju. Nužno je uključivanje svih društvenih sustava (zdravstveni, obrazovni, gospodarski), zakonodavstva, porezne politike, lokalnih i nacionalnih uprava, okruženja u kojima se mladi kreću i medija. Potrebno je i primjerima (roditelji, zdravstveno osoblje, obrazovno osoblje, sportaši, medijski eksponirane osobe) pokazati da je pušenje loša i opasna navika.

Radionice -„Zašto ne treba početi pušiti?“

Odjel za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u sklopu programa „Usvoji zdrave navike“ provodi edukativne interaktivne radionice za djecu o štetnosti djelovanja pušenja na zdravlje. Radionice uključuju prikazivanje kratkih filmova, učenje osnovnih informacija o utjecaju pušenja na zdravlje, igru, raspravu i anketu. Cilj radionica je da učenici sami zaključe zašto je dobro da ne počnu s ovom štetnom navikom i nauče kako se mogu oduprijeti pritiscima vršnjaka i kako da zauzmu svoj stav. Ujedno se kroz radionice kod djece nastoji osvijestiti pozitivan stav prema vlastitom tijelu i zdravlju i pojačati osjećaj osobnog integriteta što je osnova usvajanja svih pozitivnih zdravstvenih navika. Uz radionice učenicima su pripremljene i  dvije edukativne brošure „Kako pomoći prijatelju da prestane pušiti?“ i „Kako možemo pomoći djeci da se odupru pušenju?“ kroz radionice, naglasak je na primarnoj prevenciji koja je najučinkovitija. Cilj primarne prevencije je da se bolest odnosno rizično ponašanje niti ne dogodi. Uz radionice u Odjelu za promicanje zdravlja provode se i individualna savjetovanja.

Što može pomoći kod odvikavanja?

Pušenje nije jednostavna navika, ali se odviknuti sigurno možemo. Proces odvikavanja ovisan je i osobnosti pušača. Nekima je lakše prekinuti naglo, čvrstom odlukom, dok je kod drugih bolji postepeni pristup. Nekome je potrebna podrška grupe pa je za njih odlična grupna psihoterapija, a netko je skloniji individualnom pristupu. Uvijek je dobro zatražiti i nekoga iz okoline da nam bude aktivna podrška u odvikavanju. Za svaki uspjeh osoba koja je u odvikavanju treba se i nagraditi nečim u čemu uživa. Dobro je i  aktivirati neke zapostavljene hobije, sklonosti, možda i otkriti nove načine uživanja i životnih izazova. Preporučljivo je i izračunati financijsku dobit koju ćemo imati s prestankom pušenja. Važno je i educirati se o mogućim teškoćama, ali i osvještavati se o svakom pozitivnom pomaka (podizanje samoefikasnosti). 

Pušenje je opasna, nelogična i skupa ovisnost! Ne dozvolimo „smotuljku“ koji sadrži 4000 otrova da ugrožava život, slobodu i budžet nas i naših mladih!

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja