Nacionalni dan oboljelih od multiple skleroze, 26. rujna 2014.

Zašto je važno obilježiti Nacionalni dan multiple skleroze?
 
Osobe koje boluju od multiple skleroze često se susreću s brojnim simptomima koji smanjuju kvalitetu života. Oštećenja i simptomi kao što su: teškoće pri hodanju i otežana  pokretljivost, tremor, poremećaji vida, inkontinencija, konstipacija, zadržavanje mokrenja, poremećaj ravnoteže, u većoj ili manjoj mjeri mogu uzrokovati ili uzrokuju invalidnost. Stupanj invalidnosti kod oboljelih od multiple skleroze procjenjuje se prema standardiziranim ljestvicama oštećenja, od kojih je najpoznatija EDSS-ljestvica (Expanded disability status scale). Zbog svojih „sistemskih“ karakteristika i čestog uzrokovanja invalidnosti, ova bolest veliki je izazov oboljelom, njegovoj obitelji, ali i društvu. Iznimno je važno oboljele liječiti na vrijeme i na taj način spriječiti daljnji razvoj bolesti i njene posljedice. Pravovremenim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati. Samo dobrom informiranošću moguće je posumnjati na prve simptome multiple skleroze, a samo multisektorskim pristupom može se olakšati život oboljelima i omogućiti im ravnopravno uključivanje u svim životnim područjima.
 
Što je multipla skleroza?
 
Multipla skleroza je sporo napredujuća bolest središnjeg živčanog sustava pri kojoj imunološki sustav uništava ovojnicu živca. Radi toga dolazi do otežane komunikacije između mozga i drugih dijelova tijela, odnosno otežano je prenošenje „poruka“ iz mozga na „periferiju“ i obrnuto. Prvi znakovi bolesti se najčešće javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Bolest je dvaput učestalija u žena nego u muškaraca, no u muškaraca češće ima teži klinički tijek.
 
Koji su najčešći simptomi bolesti?
 
Najčešći početni simptomi multiple skleroze su smanjenje vida na jednom oku s popratnom boli pri pokretanju oka, pojava dvoslika, poremećaj ravnoteže, trnci ili gubitak osjeta u pojedinim dijelovima tijela, nespretnost pri rukovanju predmetima i slično. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, poremećaj govora, ukočenost mišića pa čak i mentalni poremećaji. Kod većine bolesnika simptomi se povremeno pojavljuju, a s progresijom bolesti mogu se mijenjati u svojoj jakosti i trajanju. U početnoj fazi, multiplu sklerozu nije jednostavno prepoznati i dijagnosticirati, no rano tretiranje bolesti može spriječiti invalidnost i teškoće pri hodanju što se događa kod otprilike 50% neliječenih bolesnika nakon 15 godina.
 
Koji je uzrok multiple skleroze i kako se liječi?
 
Uzrok MS-a nije u potpunosti poznat. S obzirom da se pretpostavlja da je uzrok „vraćanja“ bolesti upala mijelina (ovojnica živca) u liječenju povrata bolesti koriste se protuupalni lijekovi, prvenstveno kortikosteroidi, koji djeluju i imunosupresijski i antiproliferacijski, odnosno sprječavaju aktivaciju i umnažanje imunološki stanica koje izazivaju upalu mijelina. Kontraindikacije za primjenu kortikosteroida su: aktivna infekcija, loše regulirana šećerna bolest ili psihoza. U sprječavanju napredovanja bolesti koriste se i beta interferoni koji djeluju putem modulacije imunološkog sustava. Simptome bolesti liječimo lijekovima koji smanjuju spasticitet mišića (mišićni relaksansi, anksiolitici, neki antiepileptici, botulinum toksin, fizikalna terapija) i ublažavaju umor i malaksalost (supstitucija vitamina ako je potrebna, pravilna prehrana i uravnotežen način života), smanjuju drhtavicu i bol te pomažu reguliranju smetnji mokrenja i stolice. Vrlo je korisno primijeniti i psihološku terapiju u smislu racionalizacije težine bolesti, učenja tehnika relaksacije, smanjivanja napetosti i ublažavanja pesimističkih misli.
 
Treba li paziti na zdravstvene navike?
 
U tretiranju multiple skleroze iznimno je važno paziti na prehrambene navike. Preporučuje se uravnotežena i pravilno balansirana prehrana s većom količinom vlakana i visokom prehrambenom vrijednosti. Važno je izbjegavati zasićene masti i rafinirani šećer. Preporučuje se u prehranu unijeti što više „masne“ ribe (srdele, tuna, losos), laneno ulje i maslinovo ulje. Također je važno piti dovoljno vode (oko dvije litre vode dnevno za odraslog čovjeka srednje dobi), konzumirati pet obroka voća ili povrća dnevno (ne moraju biti velike količine, važna je raznovrsnost), konzumirati dovoljno cjelovitih žitarica te u prehranu uvrstiti orašaste plodove.
 
Pozitivan primjer uključivanja civilnog društva...
 
Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije pokrenulo je neprofitnu radiopostaju koju će voditi osobe iz tzv. ugroženih skupina populacije (oboljeli). Slavonski Brod je prvi grad u Hrvatskoj koji je započeo s takvom praksom. Cilj projekta neprofitnog radija usmjeren je na probleme koje imaju osobe s invaliditetom u zajednici i na tržištu rada te senzibiliziranje lokalne zajednice za suživot s njima. Sredstva su osigurana iz Europskih fondova. Na ovaj način olakšava se pristup medijskom prostoru svima kojima je to potrebno, posebno oboljelima i osobama s invaliditetom. Trenutačno je u rad uključeno pet volontera, a osim novinarskih profesionalaca, cilj je privući i stručnjake iz drugih područja. „Slični „comunity” mediji i u Europi su sve privlačniji, jer srcem i dušom odrađuju onaj posao koji profitabilni mediji ne odrađuju, a to je bliski telefonski kontakt sa slušateljima“, kaže programski direktor Tomislav Goll, najavljujući 24-satni program s dinamičnim sadržajem, koji će obuhvatiti male ljude lokalne zajednice, one koji su nešto dobro učinili za svoj grad. (http://www.glas-slavonije.hr)