Nacionalni dan ambliopije (NaDA), 12. rujna 2016.

Nacionalni dan ambliopije (slabovidnosti) obilježava se 12. rujna, po prvi puta, odlukom Hrvatskog sabora od 20. lipnja ove godine na inicijativu Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“. Odluka je utemeljena na rezultatima projekta pod nazivom „Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba“. Cilj Projekta bio je ukazati na značajnost problema i uspješno rješavanja ambliopije u gradu Zagrebu na znanstveno utemeljenim rezultatima, te predložiti univerzalni model koji bi bio u funkciji nacionalnog preventivnog programa.

O Projektu „Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba“

Obavezni pregled na slabovidnost djece s navršene četiri godine života uveden je 1. lipnja 2015. godine s ciljem ranog otkrivanja ambliopije kao najčešćeg oblika patologije vida kod djece. Projekt „Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba“ sadrži jedinstveni protokol na svjetskom nivou. Registriran je u najvećoj svjetskoj bazi kliničkih istraživanja National Institute of Health. Projekt je proveden pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, uz potporu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Hrvatskog oftalmološkog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Stručnjaci ističu kako se radi o najučinkovitijem i najisplativijem preventivnom pregledu jer se za 90% može smanjiti broj slabovidnih u Hrvatskoj kojih je oko 300.000. U zagrebačkim vrtićima je pregledano 16.000 četverogodišnjaka na preko 200 lokacija, u razdoblju od 2011. do 2014. godine, a kod 8% djece utvrđena je ambliopija.

Ambliopija (slabovidnost)

Ambliopija je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija – vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Najčešće je prisutna u jednome oku, a rizični čimbenici za nastanak u više od 90% slučajeva su izražene refraktivne greške i strabizam. Slabovidnost pogađa oko 2 do 3% djece i gotovo uvijek se razvija prije druge godine života djeteta. Mozak mora istodobno primati jasnu sliku iz oba oka, a vidni korteks potiskuje sliku iz zahvaćenog oka. Ukoliko se ambliopija ne otkrije i ne liječi prije osme godine života (dob kada je vidni sustav sazrio), može postati stalna uz mogućnost razvoja sljepoće na zahvaćenom oku. Ranije liječenje povećava mogućnost potpunog oporavka vida. Sve dok vidni sustav sazrijeva u nekim je slučajevima mogući recidiv. Terapija održavanja radi prevencije recidiva preporučuje se nakon ustaljenja stanja, sve dok dijete ne navrši od osam do deset godina.

Uzroci slabovidnosti

Najčešći uzroci slabovidnosti su:

Strabizam – različit položaj očnih jabučica dovodi do različitih slika na mrežnici koje se odašilju u vidni korteks;

Anizometropija – nejednakost refrakcije između očiju, obično uslijed astigmatizma, miopije ili hiperopije. Dovodi do stvaranja različitih slika na mrežnici, pri čemu je slika iz oka koja pokazuje veću grešku refrakcije slabije izoštrena;

Zapreka vidne osovine na bilo kojoj razini, od površine oka do mrežnice (npr. uslijed katarakte), koja ometa ili u potpunosti prekida stvaranje slike na mrežnici zahvaćenog oka.

Kako prepoznati simptome i znakove?

Na jednostrani gubitak vida djeca se rijetko žale. Vrlo mala djeca to ili ne primjećuju, ili nisu u stanju izraziti svijest o tome da na jedno oko vide slabije nego na drugo. Starija djeca ipak mogu izreći kako slabije vide na jedno oko ili mogu pokazivati slabiju percepciju dubine slike, otežano je čitanje, pa slabovidnost utječe na promjenu samosvijesti o sebi, mijenja se ponašanje djeteta u školi i među prijateljima. Odrasli primjećuju promjenu položaja oka kod djeteta kada je uzrok strabizam, dok katarakta koja uzrokuje ometanje vidne osovine može proći nezapaženo. 

Dijagnostika

Provjera vida trogodišnjaka odvija se na redovitom sistematskom pregledu kod pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uz uputnicu dobivenu od pedijatra, dijete s navršene četiri godine može obaviti oftalmološki pregled kod bilo kojeg oftalmologa. Dijagnoza se temelji na otkrivanju razlike u oštrini vida između očiju, a liječenje ovisi o uzroku. Preporučuje se probir na ambliopiju (i strabizam) u sve djece prije polaska u školu, po mogućnosti oko treće godine života. Kod vrlo male djece s razvojnim poremećajima koja se ne mogu podvrgnuti subjektivnom testiranju jedan od pristupa probiru je fotoprobir. 

Liječenje

Svaki osnovni uzrok se mora liječiti (npr. naočalama ili kontaktnim lećama za ispravljanje refrakcijske greške, odstranjenjem katarakte), a liječenje provodi oftalmolog. Zatim se forsira uporaba ambliopičnog oka pokrivanjem onog koje bolje vidi povezom, ili ukapavanjem atropina u oko koje bolje vidi, kako bi slabovidno oko dobilo vidnu prednost. Bolja je suradnja bolesnika kada se primjenjuju kapi za oči.

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo