Mjere i aktivnosti zaštite mentalnog zdravlja

U okviru djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti provodi mjere iz područja zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2012. do 2017. godine. Planom i programom mjera zdravstvene zaštite definiran je program i sadržaj rada, dok je Mrežom javne zdravstvene službe definiran i normiran sastav timova koji obavljaju djelatnost.
 
Zaštita mentalnog zdravlja obuhvaća mjere i aktivnosti u nekoliko ključnih područja djelovanja: promociji i unapređenju mentalnog zdravlja, prevenciji, ranom prepoznavanju,  liječenju  i rehabilitaciji poremećaja ponašanja i duševnih/mentalnih poremećaja. Aktivnosti su usmjerene prema cjelokupnoj populaciji, ali i specifične za određene populacijske skupine (rizične i vulnerabilne). Naglasak u ovogodišnjem radu Službe bio je na očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata s rizičnim ponašanjem u obliku savjetovanja djece i adolescenata koji su u rizičnom ponašanju, kao i onih koji su posebno izloženi stresu (poremećaja ponašanja i emocija u dječjoj i adolescentnoj dobi-ADHD, školski neuspjeh, školska fobija i adolescentne krize ) s ciljem povećanja sposobnosti za savladavanje kriznih stanja i adaptaciju na nove okolnosti te sprječavanja nastupa mentalnog/duševnog poremećaja.
 
U okviru indicirane prevencije u radu sa mladim ljudima provodi se individualni i obiteljski savjetodavni tretman, modifikacija ponašanja, individualna i obiteljska psihoterapija i grupni rad s roditeljima. Ovi oblici rada poznati su, kako u teoriji, tako i u praksi, kao najučinkovitiji u mijenjanju postojećih i stvaranju novih, zdravijih obrazaca ponašanja. Aktivnosti koje su usmjerene na mlade i njihove obitelji su uglavnom vezane uz probleme u ponašanju i prevenciju zlouporabe droga, problematičnog kockanja, ovisnosti o računalu te poremećaja u ponašanju vezanih uz konzumiranje alkohola. Tijekom rada s adolescentima radilo se na postizanju bolje samokontrole, asertivnosti te tehnikama učenja. Psihoterapijski pristup je važan za stjecanje povjerenja, ulaska u odnos s drugima u kojem je moguće testirati i izražavati emocije i dobiti novo emocionalno iskustvo. Aktivnost rada Službe odnosila se i na zaštitu mentalnog zdravlja opće populacije, uključujući i stariju dob, s pružanjem usluga savjetovanja osobama, odnosno obiteljima, pod povećanim rizikom ili izloženim stresnoj situaciji (stresnih stanja, stanja prilagodbe, žalovanja, napada panike, depresije i promjenjivog raspoloženja, poremećaja hranjenja, poremećaja spavanja, poremećaja ličnosti) te usluga tretmana prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i stručnim smjernicama.
 
Autori članka: Boris Gracin, dr. med., spec. psih i mr. sc. Danica Romac, dr. med., spec. psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti